SUSRET U RIMU

BOZANIĆ I TRI BISKUPA SASTALI SE S PAPOM ZBOG STEPINCA Najjači sastav Crkve u Hrvata u Vatikan stigao nakon pisama srpskog patrijarha

Biskupi su papi Franji predložili i nekoliko imena za mješovitu radnu skupinu Katoličke crkve i SPC-a
Zagreb, 100215.Katedrala, Kaptol.Na spomendan blazenoga kardinala Alozija Stepinca zagrebacki nadbiskup kardinal Josip Bozanic predvodo je sredisnje euharistijsko slavlje.Na fotografiji: kardinal Bozanic.Foto: Marko Todorov / CROPIX
 Marko Todorov / CROPIX

Najjači sastav Katoličke crkve u Hrvata otputovao je u četvrtak u Vatikan kako bi se sastao s papom Franjom, a jedina točka na dnevnom redu tog susreta bila je kanonizacija blaženog Alojzija Stepinca.

U jakoj delegaciji bili su svi članovi Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije, kardinal Josip Bozanić, predsjednik HBK i zadarski nadbiskup Želimir Puljić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić i porečko-pulski biskup Dražen Kutleša koji je ujedno predsjednik Biskupske komisije HBK za odnose s državom.

Predložili povjesničare

Kako neslužbeno doznajemo, sastanak s papom Franjom tražili su hrvatski biskupi i to nakon što je, kako nam objašnjava sugovornik iz HBK, javnost bila upoznata s pismima koje je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej dva puta uputio papi Franji prošle godine. Osim toga, Papi su predložili i nekoliko članova za mješovitu radnu skupinu između Katoličke crkve i SPC-a.

Prema nagađanjima, predloženo je nekoliko povjesničara s Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji su sudjelovali na nedavnom znanstvenom simpoziju o Stepincu i mons. Juraj Batelja, postulator kauze. Neslužbeno, stajalište HBK je da u radnoj skupini moraju biti stručnjaci, a ne samo episkopi koje je predložio SPC. Prema našim informacijama, Vatikan će imenovati još neke članove, prije svega biskupe i svećenike koji su imali priliku istraživati i upoznati se sa životom Stepinca pri samoj kauzi.

Sadržaj pisama koji je uznemirio hrvatske biskupe, podsjetimo, ekskluzivno je objavio Jutarnji list u siječnju ove godine, a prema njima, pisana korespondencije između SPC-a i pape Franje odvijala se tijekom 2014. i 2015. godine.

Neugodno iznenađenje

Osim sadržaja, naše biskupe neugodno je iznenadilo što se SPC s Vatikanom dogovara bez njihova znanja.

- Ako želimo dijalog, u dijalog moraju biti uključeni svi - kaže naš sugovornik dobro upoznat s tom problematikom.

Prvo pismo patrijarh Irinej pisao je papi Franji u travnju 2014., i to nakon što je kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetih, najavio da će se Papi predložiti da se kardinal Alojzije Stepinac uzdigne u red svetih.

U pismu je navedeno da se kardinal Stepinac zauzimao za pojedine progonjene Srbe i Židove, ali da je “svesrdno podržao stvaranje NDH” te “višestruko sudjelovao u stvaranju atmosfere netolerancije koja je carevala u toj državi, kopiji Hitlerove Njemačke i Mussolinijeve Italije”. Navedeno je da SPC-u najviše smeta što kardinal Stepinac “nije protestirao, nego je šutio i kad se znalo da je nacistički ustaški režim na najužasniji način poslao u smrt tri pravoslavna episkopa, više stotina pravoslavnih svećenika i monaha i više stotina tisuća pravoslavnih vjernika, njegovih sugrađana”, što je “šutio i kad su hrvatski ustaše, među ostalim, mučili i ubijali i one pravoslavne Srbe te što je “šutio i pred činjenicom da su u ‘njegovoj’ državi hladnokrvno, planski i sustavno ubijana i djeca ‘nepoćudnih’ građana te države - Srba, Židova, Cigana…”.

‘Nije nasjeo’

Prema stajalištu SPC-a, to nije bio put prema pomirenju dviju crkava, a u pismu je opisana bojazan da bi Stepinčeva kanonizacija “samo produbila rane i postojeće razlike, a znamo koliko je manipulacija pamćenjem i prošlošću pridonijela tragičnim događajima na Balkanu devedesetih godina prošlog stoljeća, događajima od kojih su samo neprijatelji kršćanstva imali koristi i radosti”.

Papa je patrijarhu Irineju pisao najmanje dva puta, a pošto je odlučio odgoditi kanonizaciju i osnovati komisiju između SPC-a i Katoličke crkve, Irinej mu je u srpnju lani poslao pismo zahvale.

Prema našem sugovorniku, sadržaj tih pisama “razočarao je vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj”.

- To je klasična priča SPC-a i podvala na koju, duboko sam uvjeren, papa Franjo nije nasjeo. Kongregacija je svoj posao završila, Stepinac je svet, a ekumenska gesta Svetog oca i osnivanje mješovite radne skupine SPC treba shvatiti kao priliku da uistinu upozna Stepinca. To je Papina namjera - uvjeren je naš sugovornik.

Hrvatsku katoličku javnost oko odgode kanonizacije umirivao je apostolski nuncij Allesandro D’Ericco. Više je puta odlučno istaknuo da više nema propitkivanja Stepinčeve svetosti i da mu je Papa priznao da je odmah mogao potpisati Dekret o Stepinčevoj svetosti jer “tu nema dvojbi”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 12:59