Boris Bućan: 'Naš jedini suvremeni slikar europskog ranga'

- Boris Bućan valjda je naš jedini suvremeni slikar europskog ranga. Jako je važno promatrati i s kojom lakoćom stvara - tako mi je nedavno rekla naša velika teoretičarka umjetnosti Vera Horvat Pintarić.

Iz izložbe u izložbu, specifičnom kombinacijom slike i riječi, duhovitom igrom oblika koji se pretapaju jedan u drugi, Boris Bućan sve je produktivniji i sve moćniji, što dokazuje i aktualna izložba u Gliptoteci HAZU “Stakleni ljudi” koju je postavila i za koju je radove odabrala upravo Vera Horvat Pintarić. Ona je i autorica knjige o Bućanu “Kada sam se družio s golubovima” (Vuković&Runjić).

Boris Bućan za svoj je umjetnički rad reinterpretirao zaglavlje Jutarnjeg lista, u povodu 15 godina izlaženja naših novina.

Ta, 1998. godina, kada je izašao Jutarnji list, bila je izuzetno važna i u djelovanju ovog umjetnika. Upravo je te godine dobio jedno od svojih najvećih priznanja.

Njegov plakat za balet Igora Stravinskog “Žar ptica”, crno-bijela erotizirana figura ptice u crvenim štiklama koja hoda na zelenim vlatima trave, bila je i na naslovnici kataloga izložbe “Moć plakata” u londonskom Victoria and Albert Museumu. Izložba je govorila o najboljim europskim plakatima od 1870. do danas, a Bućanov je istaknut kao zaštitni znak.

Rad koji je osmislio za Jutarnji list nastavlja se na seriju slika koja se zove “Bućan art”.

Jednu je seriju bio izložio 1973., a drugu, koja se nadovezivala na prvu, 2009. Obje je izložio u galeriji SC: u logotipima i na znakovima svima poznatih brendova pronalazio bi slova “Art” i istaknuo ih posebnim oblikovanjem.

Izložba iz 1973., gdje je logotip bio glavni izvor umjetničke inspiracije (Ford, Swissair, KLM i slično), imala je velik utjecaj na budući razvoj grafičkog dizajna, što se mnogo bolje može sagledati iz današnje perspektive. Na izložbi iz ovog stoljeća bila je riječ o uljima na platnu.

Samosvojan i osebujan, slikar i dizajner, Boris Bućan izolirana je pojava na hrvatskoj likovnoj sceni, ne uklapa se u nju, ne sliči, nego strši.

Njegovi se radovi nalaze u brojnim važnim muzejima, od njujorške MoMA-e, do Staatliches muzeja u Münchenu, predstavljao nas je na Bijenalu u Veneciji, nagrađen je na Bijenalu u Sao Paulu (Grand Prix), a dobio je i nagradu za životno djelo Hrvatskog dizajnerskog društva. Njegovi dizajnerski radovi, prije svega plakati, osim što su uljepšavali ulice, i prolaznike su poticali na aktivan odnos, promišljanje niza važnih tema.

Produktivniji je nego ikad. Nedavno je imao dvije izložbe u Parizu, jednu dizajnerskih radova u Le Lieu du Design, drugu slikarskih u galeriji Čistilište (Purgatoire) u ulici Raja (Rue de Paradis). Izložba se zvala - “Boris Bućan u čistilištu”.