Boljkovčeva obrana: ubojstva civila u Dugoj Resi posljedica su klasne borbe

ZAGREB - Na početku suđenja Josipu Boljkovcu, kojeg se kao šefa karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) tereti za likvidaciju 21 civila 1945. godine, tužiteljstvo je ustvrdilo da je Boljkovac imao zapovjednu ulogu, dok njegova obrana tvrdi da Boljkovac nije mogao zapovijediti taj zločin, koji je bio posljedica klasne borbe.

Prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova, 93-godišnji Boljkovac na suđenje je došao u invalidskim kolicima, a nakon što mu je pročitana optužnica rekao je da se ne smatra krivim.

Dok tužiteljstvo tvrdi kako će na temelju iskaza svjedoka i dokumentacije dokazati da je Boljkovac o svemu odlučivao i da je počinio zločin za koji ga se tereti, Boljkovčev odvjetnik Anto Nobilo rekao je da njegov branjenik nije imao zapovjedne ovlasti, pa je osnovno pitanje tko je iz OZNA-e mogao narediti taj zločin.

Kazao je također da je u vrijeme zločina Boljovac bio u bolnici u Karlovcu, a tužiteljstvo nije ponudilo ni jedan dokaz da je Boljkovac naredio ubojstvo bilo koga, pa tako ni civila.

Tvrdi da je Boljkovac bio tek šef Povjerenstva kotarske OZNA-e, što je isto kao ispostava policijske stanice u nekom selu, tako da je mogao samo saslušavati i privoditi ljude i privremeno ih zadržati, te poslati na sud u Karlovac.

Nobilo tvrdi da je ubojstvo šest poznatih i četrnaest nepoznatih civila bila posljedica klasne borbe, a da je zločin počinjen po odluci Okružnog komiteta Komunističke partije koju je mogao provesti jedino načelnik okružne OZNA-e.

Ustvrdio je kako je na sastanak Okružnog komiteta Komunističke partije Karlovca 1. lipnja 1945. kao gost došao član Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske Slavo Zlatić zvan Mićo, koji je rekao da treba likvidirati kapitalističke snage i njihove pomagače jer je borba s okupatorima gotova, a počinju socijalistička revolucija i borba za sredstva proizvodnje.

Na osnovu te odluke, kazao je Nobilo, pobijeni su ljudi u Dugoj Resi koji su bili utjecajni i bogati, a nisu bili suradnici okupatora ni ustaša.

Nobilo smatra povijesnim revizionizmom to što se optužnica poziva na konvenciju iz 1904. koja govori o ponašanju okupatora na okupiranom teritoriju, iz čega proizlazi da su partizani bili okupatori teritorija. Dodao je kako je pravosudni, povijesni i politički skandal da se partizani u svojoj vlastitoj državi tretiraju kao okupatori, dok se NDH umjesto kao kvislinška tvorevina tretira kao država.

Tvrdnje optužbe i obrane trebale bi se na sudu potkrijepiti iskazima 40-ak svjedoka. No, tek manji dio ispitat će se neposredno, dok će se u većini slučajeva čitati raniji iskazi iz istrage.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Boljkovca tereti da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945., protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovjedio uhićenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastima.

Uhićenici, šest poznatih i četrnaest nepoznatih osoba, nekoliko su dana navodno ispitivani, a zatim je, tvrdi tužiteljstvo, po Boljkovčevoj zapovijedi njemu podređena 3. četa 1. hrvatske brigade KNOJ-a zatočenike odvela, ubila i zakopala na predjelu zvanom Vidanka Curak.

U optužnici stoji i da je jedan muškarac koji se usprotivio odvođenju ubijen iz vatrenog oružja kod željezničke pruge u Dugoj Resi.

Suđenje se nastavlja 12. veljače, kada bi trebali biti ispitani prvi svjedoci