Bivša ministrica

Žestok istup Vesne Škare Ožbolt: ‘Ovo što se događa u Odboru za pravosuđe ne znači ništa dobro‘

‘Godinu dana. Toliko traje pravna praznina na čelu jedne od triju Ustavom RH zagarantiranih grana vlasti‘

Vesna Škare Ožbolt

 Screenshot Hanza Tv/
‘Godinu dana. Toliko traje pravna praznina na čelu jedne od triju Ustavom RH zagarantiranih grana vlasti‘

Nakon smrti Radovana Dobronića Vrhovni sud već godinu dana nema predsjednika. Takva situacija rezultirala je institucionalnom blokadom i političkim sukobima oko imenovanja nove osobe na čelu suda.

HDZ inzistira na tome da se predsjednik Vrhovnog suda izabere u povezanom procesu s izborom triju novih ustavnih sudaca. Pritom bi vladajuća većina predložila dva, a oporba jednog kandidata. Oporba je oštro protiv takvog modela.

O cijeloj situaciji oglasila se i bivša ministrica pravosuđa Republike Hrvatske, Vesna Škare Ožbolt koja povlači paralelu s državama poput Mađarske, Slovačke i Poljske, gdje su politički pritisci i manipulacije oslabili neovisnost pravosuđa.

Upozorava da se u Hrvatskoj blokada izbora predsjednika Vrhovnog suda svjesno povezuje s izborom ustavnih sudaca, iako su to odvojeni postupci, što vidi kao oblik političke kontrole nad sudbenom vlasti. Naglašava da neovisno pravosuđe nije privilegij sudaca nego ključna zaštita građana te da ovakav razvoj događaja dugoročno ugrožava institucije, iako se posljedice možda još ne vide jasno.

Škare Ožbolt naglašava i kako je sud jedina institucija koja može reći "ne" vlasti kada ide predaleko i zato "mora biti slobodna da to i učini." Svaki korak prema njezinoj zarobljenosti, ma kako tehnički i nevidljiv izgledao, slabi tu zaštitu, smatra.

Objavu prenosimo u cijelosti:

"KAD POLITIKA ZAROBI VRHOVNI SUD

Godinu dana. Toliko traje pravna praznina na čelu jedne od triju Ustavom RH zagarantiranih grana vlasti. Vršiteljica dužnosti predsjednice Vrhovnog suda radi svoj posao, ali bez legitimnog mandata, bez ustavnog utemeljenja. Odbor za pravosuđe po drugi put skida s dnevnog reda točku o kandidatima, bez ikakve pravne osnove. Razlog? "Nisu se stekli uvjeti." Koji uvjeti? Nigdje ne piše.

Gdje smo to već vidjeli? Gotovo posvuda u okruženju.

Mađarska je bila grublja. András Baka, predsjednik Vrhovnog suda, 2012. je izgubio mjesto jer je nova mađarska vlada promijenila zakon, "slučajno" uvevši uvjet koji on nije mogao ispuniti. Europski sud za ljudska prava presudio je 2016. da je to bila osveta za Bakinu javnu kritiku pravosudnih reformi, i da je imala zastrašujući učinak na sve suce koji bi se usudili govoriti istinu na glas.

Hrvatska je suptilnija. Ne oduzima mandat, jednostavno ga ne daje nikome. Pravni efekt je gotovo isti: pravosuđe bez legitimnog čelnika, institucija kao taoc.

Slovačka nudi začarano zrcalo. Ondje su godinama lomili koplja da se otarase predsjednika Vrhovnog suda kojeg su sami imenovali, Štefan Harabin blokirao je antikorupcijske mjere i potkopavao neovisnost sudaca. Hrvatska ne može okončati imenovanje ni jednog od trojice kandidata koji su već prošli saslušanje. Različiti problemi, isti nazivnik: pravosuđe kao instrument stranačke računice.

Najzabrinjavajući je ipak obrazac. Vladajuća većina otvoreno kaže da blokadu predsjednika Vrhovnog suda veže uz izbor ustavnih sudaca, žele "svoju" većinu na Ustavnom sudu. To su dva potpuno odvojena ustavna postupka, bez ikakve pravne poveznice. Svjesno vezivanje jednog uz drugi nije politička mudrost. To je institucionalna blokada, isti onaj mehanizam zbog kojeg je Europska komisija 2017. pokrenula postupak protiv Poljske, utvrdivši da su zakonodavna i izvršna vlast sustavno preuzele kontrolu nad sudbenom granom.

Hrvatska nije Poljska. Ali put do tamo počinje upravo ovako.

Neovisnost sudstva nije privilegija sudaca, to je jamstvo građanima. Jedina institucija koja može reći "ne" vlasti koja ide predaleko mora biti slobodna da to i učini. Svaki korak prema njezinoj zarobljenosti, ma kako tehnički i nevidljiv izgledao, slabi tu zaštitu.

Nije nam palo nebo na glavu- još. Predmeti se rješavaju. Ali institucije nisu samo ono što rade danas, one su ono što znače sutra. A ovo što se događa u Odboru za pravosuđe ne znači ništa dobro.

Na kraju dana, možda je ovo sve dio neke napredne strategije – ako nema predsjednika Vrhovnog suda, nema ni problema na vrhu pravosuđa. A ako nema problema na vrhu, onda… pa, valjda ih nema nigdje."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. lipanj 2026 01:29