Četiri suca blokiraju dogovor, prijete tužbe, a građani bi sve to mogli platiti u Strasbourgu

Ustavni suci koji se ne mogu dogovoriti, odnosno pristati ni na jedan prijedlog o preraspodjeli u radu po vijećima koja odlučuju o ustavnim tužbama, na korak su do najtežih oblika kršenja ljudskih prava. Nastavi li se blokada rada Ustavnog suda, odvjetnici će biti prisiljeni predmete u kojima se radi o povredi prava na slobodu usmjeravati na Europski sud za ljudska prava i tamo objašnjavati da zbog ustavne krize nastale pod političkim utjecajem (što im neće biti teško) nacionalni pravni poredak nije u stanju štititi osnovna ljudska prava.

Problem je nastao 12. travnja, kada je istekao produljeni mandat trojici ustavnih sudaca - Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selancu. Budući da Sabor nije imenovao nove suce, Ustavni sud je ostao s njih deset i "rupama" u vijećima koja odlučuju o ustavnim tužbama.

Problem je, kako smo već pisali, u tome što organizacija rada Ustavnog suda počiva na vijećima. Postoje četiri tročlana vijeća koja rade svojevrsnu trijažu i odlučuju postoje li pretpostavke za odlučivanje o ustavnoj tužbi. Ta vijeća donose rješenja o odbacivanju i obustavi postupaka u slučaju kada ne postoje pretpostavke za odlučivanje o ustavnim tužbama. Osim njih, postoje tri vijeća od šest sudaca koja rješavaju ustavne tužbe, zatim četiri tročlana vijeća za rješavanje izbornih sporova i još dva vijeća od šestero sudaca koja odlučuju o žalbama sudaca na odluke Državnog sudbenog vijeća (DSV). Sva vijeća odluke donose u punom sastavu i jednoglasno, osim vijeća za odlučivanje o žalbama na odluke DSV-a koje odlučuje većinom glasova.

Ustavnopravna zaštita prava građana počiva na vijećima koja rješavaju ustavne tužbe, pri čemu dva vijeća rade "redovne" tužbe, a treće je specijalizirano za hitne postupke i odlučuje o pritvorskim predmetima. To vijeće odluke mora donijeti u roku od tjedan dana, najviše dva, međutim, i to je vijeće nepopunjeno, što znači da ne može odlučivati.

Na pitanje što to znači, odvjetnica Višnja Drenški Lasan, koja se specijalizirala za kazneno pravo i jedna je od prvih (i uspješnijih) koja je pravdu za svoje stranke ishodovala na Sudu za ljudska prava, odgovara kako nefunkcioniranje vijeća za pritvorske predmete znači izravnu povredu prava da se preispita (ne)zakonitost oduzimanja prava na slobodu, što je zajamčeno međunarodnim konvencijama i hrvatskim Ustavom.

- Ispred prava na slobodu postoji samo jedno pravo, a to je pravo na život. Pravo na slobodu je pretpostavka za ostvarivanje ostalih ustavnih prava jer bez slobode nema ostvarenja prava na rad, prava na obiteljski život, na roditeljstvo... - kaže odvjetnica Drenški Lasan, upozoravajući da je posrijedi velik problem, jer sva prava koja se štite Konvencijom moraju imati i učinkovitu zaštitu.

- Ako treće vijeće Ustavnog suda (tzv. pritvorsko vijeće) ne funkcionira, onda je pravo na slobodu iluzorno i teorijsko, a mora biti stvarno i učinkovito - kaže Drenški Lasan, dodajući kako neučinkovito pravno sredstvo, u što se Ustavni sud blokadom vijeća pretvara, otvara put zaštiti prava na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Odvjetnica Višnja Drenški Lasan

Biljana Blivajs/Cropix

U izjavi za Novi list, ustavni sudac Andrej Abramović, jedan od četvero sudaca koji su odbili prijedloge predsjednika suda Frane Staničića za popunjavanje vijeća, rekao je da se može formirati jedno vijeće, umjesto ranija dva, ali bi to značilo rješavanje 300 spisa manje. Druga opcija, dodao je, jesu rotacije u dva šesteročlana vijeća, ali tvrdi da bi ona bila nepredvidljiva te da "vijeća ne bi smjela biti ad hoc sastavljena".

O tome smo razgovarali i s predsjednikom Ustavnog suda Staničićem, koji ističe da je njegova namjera uvijek i isključivo bila osigurati funkcioniranje Ustavnog suda i u "krnjem" sastavu.

- Moj je prijedlog predviđao dva stalna vijeća (koja u potpunosti odgovaraju dotadašnjim vijećima koja smo izglasali jednoglasno) za rješavanje ustavnih tužbi koja bi se popunjavala s po jednim promjenjivim članom. Ne bi bilo nikakve neizvjesnosti glede članova jer bi bili određeni 24 tjedna unaprijed, a matrica bi se po isteku 24 tjedna ponovila - rekao je predsjednik Ustavnog suda i dodao kako je o tom modelu pojedinačno razgovarao gotovo sa svakim sucem, uključujući suca Abramovića, prije nego što je prijedlog podnio.

Budući da mu ovaj prijedlog nije prošao, Staničić je predložio drugu verziju.

- U prijedlogu ove odluke dominantna je njezina vremenska ograničenost (2. 4. - 20. 7.) te bi je slijedila druga, treća itd. odluka. Sva vijeća bila bi stalna i popunjena unaprijed. Posebno se tu naglašava privremeni i izvanredni karakter odluke. Drugi prijedlog je kompromis i sucima daje kontrolu nad procesom formiranja vijeća - rekao je predsjednik Ustavnog suda o drugom rješenju koje također nije dobilo većinu.

Kada bi se dogodilo čudo i Sabor 15. svibnja ipak izabrao tri ustavna suca, problem bi se riješio. Budu li, međutim, političari ostali na svom stavu, a četvero sudaca na svom, Ustavni sud bit će u blokadi, o ljudskim pravima odlučivat će se u Strasbourgu, a mi građani to ćemo plaćati.