OSTAJEMO BEZ NOVCA?

BITKA ZA 315 EU MILIJARDIKomisija kritizira 77 hrvatskihprojekata: 'Nisu dovoljno zreli'

Članice Europske unije poslale su oko 2000 projekata za program Jean-Claudea Junckera. Evo kako među njima kotiraju prijedlozi hrvatske Vlade
 AFP

Kada bi se ostvarili planovi ili želje Hrvatske, u sljedećih tri do pet godina u našoj bi zemlji trebalo biti investicija u iznosu od najmanje 20 milijardi eura. Točno 77 velikih projekata iz Hrvatske, ukupne vrijednosti iznad 21 milijarde eura, nalazi se na popisu oko 2000 europskih projekata koji bi se potencijalno mogli financirati u okviru velikog Junckerova investicijskog plana. Jutarnji list došao je u posjed tog popisa iz kojeg je vidljivo da hrvatska Vlada prioritet daje investicijama u području transporta, infrastrukture i energetske učinkovitosti.

U popisu tih projekata su i Pelješki most, dionica Jadransko-jonske autoceste, željeznica Goljak - Skradin, pruga Okučani - Vinkovici i drugi projekti boljeg cestovnog i željezničkog povezivanja. Od velikih projekata u energetici su hidroelektrana “Zagreb na Savi”, LNG terminal na Krku te Plomin C.

Pelješki most

Najveći projekt koji je Hrvatska prijavila, u vrijednosti od 3 milijarde eura (točnije 2,9996 milijardi eura), skupina je neovisnih projekata regionalne i lokalne drenaže, što je potrebno za usklađivanje s direktivom EU o vodama. Prijavljeni su i brojni projekti gospodarenja otpadom kao i projekti u okviru digitalne modernizacije.

Među njima je i gradnja NGN mreže, projekt ICT infrastrukture od gotovo milijardu eura, točnije 980 milijuna. Ima i projekata u okviru socijalne politike kao što je obnova i oprema Varaždinskih toplica, projekt vrijedan 64 milijuna eura.

Najčešće spominjani projekt u Hrvatskoj u protekle dvije godine je gradnja Pelješkog mosta.

Taj je projekt prijavljen i nalazi se na popisu EU, ali je naveden kao projekt boljeg povezivanja dubrovačke regije s ostatkom Hrvatske.

Osim gradnje mosta, tim projektom ukupne vrijednosti od 370 milijuna eura Hrvatska planira graditi i dionicu brze ceste po poluotoku ukupne dužine od 50 kilometara. Početak realizacije tog projekta bio bi 2016. godine, a dovršetak 2019. godine.

Od hrvatskih projekata tu je i dovršetak hrvatskog dijela Jandranko-jonske autoceste, projekt ukupne vrijednosti 850 milijuna eura koji bi se trebao realizirati od 2017. do 2022. godine.

Od transportnih projekata Hrvatske je prijavila i svoju dionicu paneuropskog koridora Vc za koji je potrebna investicija od 160 milijuna eura. Među velikim transportnim projektima su i oni za modernizaciju željeznice. Za prugu Goljak - Skradin, dupli trak, Hrvatska je prijavila projekt u vrijednosti od 659 milijuna za koji bi gradnja trebala početi 2017. godine, a završiti 2020. Modernizacija pruge Okučani - Vinkovci koštala bi 355 milijuna eura. Od ukupno 77 velikih hrvatskih projekata čak ih je 31 vezan za transport. EU će međutim analizirati koliko su svi ti projekti važni i za ostatak EU, a ne samo za Hrvatsku. Kako Europska unija planira investirati mnogo novca i u poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisije stakleničkih plinova, Hrvatska i tu vidi šansu za privlačenje investicija pa je prijavila nekoliko projekata i iz tog područja.

Energetska obnova

Za energetsku obnovu javnih zgrada Hrvatska je prijavila projekt od 700 milijuna eura dok bi drugi projekt za obnovu komercijalnih zgrada koštao dodatnih 500 milijuna eura.

Najveći projekt u energetici bio bi “Zagreb na Savi”, odnosno grdnja hidroelektrane Podsused, što je projekt vredniji od 1,2 milijarde eura. Vrijednost projekta Plomin C bio bi 810 milijuna eura dok bi gradnja LNG terminala Omišalj na otoku Krku koštala 760 milijuna eura.

Taj bi terminal plinovodom bio povezan sa Slovenijom, Austrijom, Mađarskom, Rumunjskom i drugim državama srednje i istočne Europe. Taj je projekt već identificiran kao američko-europski prioritet još na prošlom sastanku visoke razine zajedničkog, EU-američkog vijeća za energetsku stabilnost.

Grad Zagreb je prijavio projekt gradnje centra za gospodarenje otpadom u vrijednosti od 300 milijuna eura, a kao prepreka u tom projektu je navedena lokacija. Realizaciju tog projekta trebalo bi početi 2017. godine i dovršiti se dvije godine kasnije. U tablici s projektima, osim vrijednosti investicije, opisa projekta i rokova navedene su i faze u kojima se određeni projekt nalazi, kao i prepreke u realizaciji.

Hrvatski projekti, većina njih, tek su u početnoj fazi planiranja i po tome je vidljivo da su oni, kako kažu u Komisiji, “manje zreli” od mnogih projekata u drugim državama članicama.

Što se prepreka tiče, u hrvatskom slučaju najčešće se navode nedovoljni fondovi, neriješena vlasnička pitanja i lokacija.

Ovaj dugački popis s više od 2000 projekata u svim državama EU samo je takozvana “lista želja” - za sada. Ipak, to pokazuje kamo države članice žele usmjeriti investicije. Većina projekata koje je Hrvatska prijavila, ali ne svi, nalazi se i u planovima djelomičnog financiranja novcem Europske unije iz strukturnih i kohezijskih fondova. Njih Hrvatska mora i sama sufinancirati, a očekuje se da će i privatni kapital biti uključen.

Najveći minusi

Cilj spomenutog investicijskog plana predsjednika Europske komisije Jeana Claudea Junckera je koristiti EU novac kao jamstvo za poticanje privatnih investicija pa bi se tako došlo do ukupne investicije iznad 300 milijardi eura u sljedeće tri godine. O tome će razgovarati najprije ministri financija EU, a sljedeći tjedan to će biti i tema summita šefova država ili vlada EU u Bruxellesu.

Top 10 najvrednijih projekata:

1. Lokalni i regionalni projekti upravljanja vodama (72 projekta)

Vrijednost: 3 mlrd. eura

Rok: od 2014. do 2020.

2. Projekt ‘Zagreb na Savi’, gradnja hidroelektrane Podsused

Vrijednost: 1,2 mlrd. eura

Rok: 2017.

3. Razvoj širokopojasnog interneta (mreže nove generacije)

Vrijednost: 980 mil. eura

Rok: 2015. do 2025.

4. Gradnja dijela autoceste A7 Križišće - Žuta Lokva

Vrijednost: 850 mil. eura

Rok: 2017. do 2022.

5. Gradnja kanala Dunav - Sava

Vrijednost: 850 mil. eura

Rok: 2016.

6. Gradnja bloka C termoelektrane Plomin

Vrijednost: 810,7 mil. eura

Rok: ?

7. LNG terminal u Omišlju na otoku Krku

Vrijednost: 760 mil. eura

Rok: 2017. do 2020.

8. Energetska učinkovitost zgrada javne namjene

Vrijednost: 700 mil. eura

Rok: 2014. do 2020.

9. Gradnja dvotračne pruge Goljak - Skradnik

Vrijednost: 659 mil. eura

Rok: 2017. do 2020.

10. Spojna cesta do juga Dalmacije: Pelješki most i brza cesta

Vrijednost: 370 mil. eura

Rok: ?

Na hrvatskoj listi prešućeni rokovi

I iz Vlade su jučer poslali listu 77 projekata koje će Hrvatska kandidirati za Junckerov investicijski fond težak oko 300 milijardi eura. Međutim, lista koju je Vlada poslala novinarima razlikuje se od one koja je poslana Europskoj komisiji. Naime, na ovoj PR listi nema informacije o tome u kojoj su fazi kandidirani projekti niti je naznačen rok u kojem se planiraju dovršiti.

A možda su u Vladi “slučajno” izostavili te detalje budući da je od 77 prijavljenih projekata, njih više od polovice, odnosno 47, tek u pripremi.

Kad se pogledaju liste projekata nekih drugih država, primjerice Poljske koja je poslala EK uglavnom projekte koji su spremni za financiranje, onda je jasno da je Hrvatska Bruxellesu poslala tek listu želja. ( G. Penić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 08:59