BITKA ZA 300 MILIJUNA EURA Državaprotiv Gavrilovića angažiralasvjetsku odvjetničku zvijezdu

Državno odvjetništvo angažiralo je u arbitražnom postupku koji je Đuro Gavrilović pokrenuo protiv Hrvatske, i u kojem traži odštetu od 300 milijuna eura, prestižno francusko odvjetničko društvo Sherman&Sterling, kako se navodi na službenim internet stranicama International Centre for Settlement of Investment Disputes (ICSID-a).

Prestižno odvjetničko društvo koje će zastupati interese hrvatske države predvodi ugledni francuski odvjetnik Emmanuel Gaillard.

Uz Gaillarda, na stranicama suda spominje se još nekoliko uglednih odvjetnika iz njegova ureda, a imenovani su i arbitri u tom postupku koji uskoro počinje: Stanimir A. Alexandrov iz Bugarske i Matthias Scherer iz Švicarske, a predsjednik sudskog vijeća je C. Pryles iz Australije. Odvjetnik Emmanuel Gaillard, naime, ineteresantan je jer je trenutno jedan od najuglednijih, a i najpopularnijih odvjetnika u svijetu arbitraža.

Časopis Vanity Fair uvrstio ga je lani na listu najutjecajnijih Francuza na svijetu, i to na 29. mjesto, a slavu mu je priskrbila “najteža” arbitraža svih vremena, koju je vodio za Yukos Oil Company u sporu protiv Ruske Fereacije: “teška” 50 milijardi dolara.

Ruski front

Gaillard je zastupao dioničare grupe Group Menatep Limited, koja je svojevremeno bila u većinskom vlasništvu naftnog koncerna Yukos. Vlasnici najvećeg broja dionica od ruske su države tražili 100 milijardi američkih dolara zbog gubitaka nakon raspuštanja tvrtke koju je vodio Mihail Hodorkovski. Proces, otvoren još 2005. godine, bio je upitan i zbog napetih odnosa između Zapada i Rusije uzrokovanih krizom u Ukrajini.

Pravnička elita

Vanity Fair ističe i činjenicu da je Gaillard autor međunarodne knjige o trgovačkim arbitražama te da je prvi francuski profesor u povijesti koji je bio pozvan da predaje na Harvard Law School.

Kao pravni predstavnici Gavrilovića spominju se Baker&McKenzie iz Beča: Grant Hanessian (New York), dr. Alexander Petsch te suradnici Derek Soller, Heidrun Preidt, Alexandra Klausner i Thomas Obersteiner, a među njima i mladi stručnjak Filip Boras.

Sporni ugovor

Bivši radnici Gavrilovića pitali su se postoji li veza između bečkog stručnjaka Filipa Borasa te stečajnog upravitelja Slave Borasa, koji je 1991. potpisao ugovor s Gavrilovićem.

- Isto prezime je slučajnost - odgovorili su nam iz ureda Baker&McKenzie. Gavrilović isto tako ovih dana odbija javno komentirati arbitražni postupak što ga je pokrenuo protiv Hrvatske na sudu u Parizu. Podsjetimo, Gavrilovićevi sporovi na hrvatskim sudovima traju već gotovo dva desetljeća: traži da se tvrtka uknjiži na nekretnine i zemljišta koja su do 1991. pripadala tvrtki Gavrilović, a država se upisala na te nekretnine nad kojima mu pravo osporava. Hrvatske vlade pokušavale su se nagoditi oko podjele imovine, ali konačna nagodba nikad nije potpisana.

Izvor razmirica je ugovor potpisan 11. studenoga 1991. kada je Gavrilović kupio pet tvrtki iz grupacije Gavrilović, a stečajni upravitelj dr. Slavo Boras kupoprodaju nije proveo sukladno zakonu: nije popisao imovinu pet kompanija u stečaju koje je Gavrilović kupio za tri milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Pet godina nakon prodaje hrvatska država tužila ga je zbog ništavnosti ugovora o kupoprodaji. Sporili su se zbog nekretnina, među kojima se nalazi gotovo pola Petrinje: deset kuća, 440 stanova, 22 garaže te zemljište površine veće od 500.000 kvadrata. Gavrilović u Parizu dokazuje da je njihovo ulaganje ugroženo jer je na zemljište za koje smatraju da su ga legalno kupili još upisana država.