PLENKOVIĆ NA VLADI

‘Bit će neizvjesno, ali očekujemo rast BDP-a. Novi zakon o jeziku? Neće biti zadiranja u privatnu komunikaciju!‘

Plenković je rekao da je Hrvatska danas u poziciji, kada je hrvatski jezik jedan od službenih jezika EU, da donese zakon

Zagreb, 200423.
NSK, Hrvatske bratske zajednice 4.
Odrzana 210. sjednica Vlade Republike Hrvatske.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic.

 Damir Krajac/Cropix

Premijer Andrej Plenković otklonio je u četvrtak spekulacije o penalizacijama u Zakonu o hrvatskom jeziku, istaknuvši da neće zadirati u privatnu komunikaciju niti će se ograničavati sloboda književno- umjetničkog izražaja.

Plenković je na sjednici Vlade rekao da su se prošlog tjedna susreli s vodstvom Matice hrvatske koja je pripremila prijedlog nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, a Vlada je podržala tu inicijativu te će na temelju tog prijedloga pripremiti konačni prijedlog zakona koji će uputiti u javno savjetovanje i na usvajanje u Sabor.

"Činjenica da se u javnom prostoru govori o penalizaciji, želim jasno otkloniti - neće biti nikakve penalizacije u zakonu. Riječ je o provedbi članka 12 Ustava gdje je u upotrebi hrvatski standardni jezik i latinično pismo", poručio je premijer.

Istaknuo je da je u preliminarnoj raspravi koju su vodili u parlamentarnoj većini bila jasna podrška partnera u koaliciji i predstavnika nacionalnih manjina.

"On neće zadirati u privatnu komunikaciju niti će se ograničavati sloboda književno-umjetničkog izražaja", naglasio je Plenković.

Pozvao je ministricu kulture Ninu Obuljen-Koržinek i ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa da komuniciraju u javnosti što doista jest ta inicijativa, "a ne da čitamo komentare onih koji nisu ni vidjeli tekst i govore ono što ona nije".

Plenković je rekao da je Hrvatska danas u poziciji, kada je hrvatski jezik jedan od službenih jezika EU, da donese zakon, kao i mnoge druge države EU.

"Prijedlog Matice hrvatske je dobra polazna osnova, smatramo da je jezik zajedničko i nacionalno nematerijalno dobro o kojem je država dužna skrbiti na sustavan način. Želimo da se hrvatski jezik razvija, obogaćuje i ide u korak sa potrebama suvremenog svijeta", rekao je.

Ukrajinski ranjenici su zbrinuti, to je oblik solidarnosti

Premijer je zaželio dobar oporavak 19 ranjenika koji su u Hrvatsku stigli iz Ukrajine, istaknuvši da je riječ o dogovoru koji je postignut prilikom posjeta Kijevu i sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodmirom Zelenskim.

Naglasio je da su ranjenici zbrinuti u liječničkim ustanovama za rehabilitaciju te dodao da je to oblik solidarnosti koji Hrvatska pokazuje s Ukrajinom

Naveo je da je dosad iz Fonda solidarnosti predviđenih za obnovu iskorišteno 780 milijuna eura, što, kako je istaknuo, upućuje na zaključak do ćemo kraja lipnja iskoristiti svih 1,3 milijardi eura koje imamo na raspolaganju.

U tom kontekstu pozvao je sve da poduzmu maksimalne napore u aktivnostima oko obnove.

"Nakon toga ide apsorpcija 1,2 milijarde eura iz nacionalnog plana oporavka", podsjetio je Plenković.

Vlada: Očekivani realni rast BDP-a u 2023. godini 2,2 posto

Vlada u Programu stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024. - 2026. za ovu godinu očekuje realni rast BDP-a od 2,2 posto, što je 1,5 postotnih bodova više od prethodno projiciranih 0,7 posto, rekao je u četvrtak uvodu sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.

U 2023. godini Vlada očekuje realni rast BDP-a od 2,2, posto, koji će pratiti rast od 2,6 posto u 2024., potom 2,5 posto u 2025. te 2,2 posto u 2026. godini.

Iduće razdoblje obilježava neizvjesnost, ali očekujemo rast hrvatskog gospodarstva ove godine od 2,2 posto, rekao je Plenković. Istaknuo je pri tome "sjajne" rezultate u turizmu i ustverdio da će 2023. biti rekordna turistička godina.

Napomenuo je i da je Hrvatska jedina država kojoj su od početka ruske agresije na Ukrajinu sve tri kreditne agencije podigle kreditni rejting, a dvije od njih i za dva stupnja.

Javni dug bi prema projekcijama iz programa stabilnosti u 2023. biti na 62,6 posto BDP-a, u 2024. 59,8 posto, 2025. 57,5 posto i 2026. godine 55,6 posto BDP-a.

Inflaciju Vlada procjenjuje na 6,6 posto u ovoj godini, da bi u idućim godinama stopa inflacije bila 2,8 posto u 2024., 2,4 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026. godini.

Vlada danas donosi i Nacionalni program reformi, koji se po Plenkovićevim riječima temelji na Nacionalnim programu oporavka i otpornosti. Obuhvaća 85 mjera mjera, od kojih su 56 stalnih i 29 "dodanih".

Plenković je rekao da glavna okosnica vođenja ekonomske politike ostaje odgovorno vođenje javnih financija, jer se pokazalo da je to otvorila veliki fiskalni prostor za vladine intervencije i ojačala međunarodni financijski kredibilitet Hrvatske.

To je, kako je rekao, omogućilo vladi da u prethodnom razdoblju u covid i energetskoj krizi pomogne građanima i gospodarstvu s ukupno 6,8 milijardi eura.

(Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 07:07