TONE OTPADA

Biološke bombe u blizini hrvatskih covid-bolnica: ‘Problem je veliki, prijete i nove zaraze‘

Hrvatska traži rješenje kako zbrinuti infektivni otpad iz covid-bolnica
 Ronald Goršić/CROPIX

Tone infektivnog otpada svakog dana izlaze iz hrvatskih bolnica, točnije nerijetko i dvostruko više nego prije pandemije koronavirusa. Primjerice, samo KB Dubrava dnevno ima oko tri tone ili mjesečno 100 tona infektivnog otpada, što postaje usko grlo za zbrinjavanje potencijalne zdravstvene ugroze, ali moguće je i zagađenje okoliša.

Naravno, Hrvatska nije otok po tom pitanju jer je covid-19 u cijelom svijetu značajno povećao bolnički otpad, među ostalim i zbog velike količine zaštitne opreme, koji se sve teže zbrinjava, osobito ako u državi nema spalionica koje su certificirane za tu namjenu, kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Posljednjih mjesec dana situacija je kulminirala pa se tako pokraj KB-a Dubrava, koja od početka pandemije funkcionira kao covid-bolnica, nalazi velika količina otpada, a slično je i u Infektivnoj klinici "Dr. Fran Mihaljević".

Otpad se, istina, svakodnevno odvozi, ali još više ga ostaje nezbrinutog. Nadležni tvrde da pokušavaju naći rješenje, ali niti jučerašnji međuresorni sastanak na tu temu Ministarstva zdravstva i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nije dao odgovor na to pitanje.

image
Ronald Goršić/CROPIX

"Konstatirali smo da je problem veliki, ali nadam se da će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja naći hitno rješenje do sljedećeg tjedna", kaže ministar zdravstva Vili Beroš. Dodaje da je očito nužno naći i trajno rješenje, a to bi bilo da se uz pomoć fondova EU sufinanciraju uređaji za svaku bolnicu u kojima bi se bolnički otpad mogao dovesti do faze komunalnog otpada.

Naime, još je početkom prosinca tvrtka Kemis-Termoclean, s kojom dio bolnica ima ugovore o odvozu infektivnog otpada, upozorila nadležne na činjenicu da količine prelaze mogućnosti zbrinjavanja jer se volumen toliko povećava da tvrtke koje trebaju obraditi taj otpad to ne stignu unatoč činjenici da rade u tri smjene sedam dana u tjednu.

"Nismo prekinuli odvoz infektivnog otpada iz bolnica već je jednostavno njegova količina tako velika da ga više ne može u potpunosti zbrinuti. Naime, kapaciteti svih 'obrađivača' otpada u Hrvatskoj u normalnim vremenima čak su i preveliki, ali u pandemiji količine su toliko porasle da ih je nemoguće zbrinuti. Zato smo 3. prosinca uputili dopis nadležnim ministarstvima u kojem smo ih izvijestili da ne uspijevamo zbrinuti sav infektivni otpad te da se mora naći dodatno rješenje. Također smo 9. prosinca održali sastanak svih 'obrađivača' otpada u Hrvatskoj gospodarskoj komori i ponudili rješenje, a to je da se taj otpad privremeno spaljuje u cementari Našice gdje se inače spaljuje primjerice zaplijenjena droga, oštećeni novac i slično", objašnjava Zoran Matić, direktor tvrtke Kemis-Termoclean, razloge zbog kojih infektivni otpad opasno prijeti zdravlju i bez koronavirusa.

No, taj je prošlomjesečni prijedlog Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odbilo s obrazloženjem da u "pravilniku o onom što se u cementari može spaljivati nema infektivnog otpada", pa je sve ostalo po starom.

U međuvremenu pokušalo se vidjeti može li se taj otpad "izvesti" u Austriju, Njemačku ili Sloveniju, no pokazalo se da su njihovi kapaciteti zauzeti. No, čak i da to nije slučaj, izvoz nije ad hoc rješenje jer bi izvoznici trebali ishoditi izvoznu dozvolu, a to je u Hrvatskoj posao od nekoliko mjeseci. Za to vrijeme brda otpada opasno bi se povećala, kažu stručnjaci.

"Ne radimo ovo da bismo digli cijene već zato što 'obrađivači' ne mogu preuzeti toliko otpada, a mi ga ne možemo skladištiti dulje od pet dana jer smo onda u prekršaju", kaže Matić.

Činjenica je da se infektivni otpad može po pravilniku spaljivati samo u spalionicama opasnog otpada koje Hrvatska nema, ali privremeno bi se vjerojatno ipak moglo dozvoliti "spaljivanje u svrhu dobivanja energije", za što cementara u Našicama ima dozvolu. Trajnih posljedica ne bi trebalo biti, odnosno bile bi puno manje od onih koje bi mogle uslijediti nagomilavanjem potencijalno opasnog infektivnog otpada na "ledinama" pokraj bolnica.

Upit na tu temu poslali smo i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, odnosno tražili smo odgovor na pitanje kakva se rješenje nude, ali on zasad nije stigao. Hoće li se više znati što s otpadom nakon najavljenog sastanka sljedećeg tjedna, teško je reći s obzirom na to da se trenutačno uglavnom konstatira da "zakonskog rješenja nema". No, nije zakonito niti gomilanje infektivnog otpada jer je to sasvim sigurno u opreci sa Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Infektivni otpad mora se sterilizirati prije zbrinjavanja

"Bolnicama dajemo dodatne kontejnere za skladištenje, ali sve je to premalo u odnosu na količinu infektivnog otpada, koji prije svega raste u volumenu više od 50 posto. Naime, sav taj otpad mora se sterilizirati prije zbrinjavanja, a to se čini u posebnim 'loncima'. U normalnim situacijama otpad se stavlja u vreću, a u ovom slučaju nužne su posebne kutije, koje zauzimaju puno prostora. U jednom ciklusu može se obraditi, odnosno sterilizirati tona otpada u vrećama, a sada je moguće obraditi samo 200 kilograma, jer je volumen velik, i tu se stvara usko grlo", kaže Zoran Matić, direktor tvrtke Kemis-Termoclean. (Goranka Jureško)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 01:45