PAKLENO LJETO

Žrtve toplinskog vala: Pogledajte koliko je ljudi u Hrvatskoj preminulo u kolovozu, imamo značajan višak smrtnosti

Višak smrtnosti zabilježen je ovog ljeta diljem Europe

S obzirom na duljinu i intenzitet kolovoškog toplinskog vala, stručnjaci su očekivali da će podaci biti još porazniji

 Duje Klaric/Cropix
Višak smrtnosti zabilježen je ovog ljeta diljem Europe

Broj preminulih u kolovozu 2026. godine - mjesecu u kojem je Hrvatsku pogodio jedan od najjačih zabilježenih toplinskih valova u povijesti, u neprekidnom trajanju od gotovo tri tjedna - bio je veći za značajnih 7 posto u odnosu na broj preminulih u istom mjesecu prošle godine. Konkretno, ovog je kolovoza, prema prvim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, preminulo 3955 osoba, a lani u istom mjesecu preminulo je 3695 osoba.

Stručnjaci su se, s obzirom na jačinu toplinskog vala, bojali da bi tzv. višak smrtnosti mogao biti još i veći. Spas je, kažu, to što su hrvatska kućanstva i javni objekti u vrlo visokom udjelu opremljeni klimatizacijskim uređajima, što je značajno smanjilo zdravstvene posljedice izrazito visokih temperatura.

Najgore u Nizozemskoj i Belgiji

Višak smrtnosti zabilježen je ovog ljeta diljem Europe. Eurostat je posljednje službene podatke objavio za lipanj u kojem je na razini EU zabilježen višak smrtnosti od 7 posto. Lipanjski toplinski val opasan za zdravlje ljudi, sudeći prema podacima Eurostata, najteže je posljedice izazvao u Belgiji i Nizozemskoj, u kojima je zabilježen višak smrtnosti od 18,9 odnosno čak 22,4 posto. U Njemačkoj i Francuskoj udio je iznosio oko 16,5 posto, a u još četiri države - Sloveniji, Švicarskoj, Norveškoj i Irskoj - višak je iznosio oko 11 posto.

U Hrvatskoj, prema Eurostatovim podacima, u lipnju nije zabilježen višak smrtnosti. Prema podacima DZS-a, broj umrlih bio je niži nego lanjskog lipnja. No, veći dio lipnja u Hrvatskoj nije bio obuhvaćen toplinskim valom.

Prema analizi koju je izradio Državni hidrometeorološki zavod, najdulji neprekinuti toplinski val u Hrvatskoj u razdoblju između 1950. i 2025. godine trajao je 17 dana, a zabilježen je na postaji Knin u kolovozu 2003. Ove je godine taj maksimum premašen na čak tri meteorološke postaje: Rijeka, Split-Marjan i Knin. Najdulji ovogodišnji niz dana pod toplinskim valom zabilježen je na postaji Rijeka, gdje su kriteriji bili ispunjeni 20 uzastopnih dana, od 28. srpnja do 16. kolovoza. Slijede Split-Marjan s 19 dana i Knin s 18 dana.

Podaci za srpanj

Toplinski je val, ovisno o postaji, trajao od 28. srpnja do 16. kolovoza, a od 31. srpnja do 6. kolovoza kriteriji toplinskog vala opasnog za zdravlje bili su ispunjeni na svih osam analiziranih postaja. Riječ je, prema analizi DHMZ-a, o trećem toplinskom valu koji je ovog ljeta zahvatio Hrvatsku.

Prvi je trajao od 18. lipnja do 4. srpnja, a drugi od od 13. do 22. srpnja. Iako je, dakle, toplinski val trajao veći dio srpnja, u tom mjesecu nije zabilježen veći broj preminulih u odnosu na lanjski srpanj. Konkretno, u srpnju 2026. u Hrvatskoj je preminula 4191 osoba, a u srpnju prošle godine 4221. Riječ je o brojevima koji odgovaraju prosjeku broja preminulih u srpnju u posljednjih deset godina, koji iznosi 4246 osoba.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. listopad 2026 11:56