REAKCIJE IZ REGIJE

BiH mediji se čude: ‘Pa taj tip je imao daleko najjaču kampanju na TikToku, a nije ušao u hrvatski Sabor!‘

Hrvatski izbori nisu bili važna vijest u najvećim svjetskim medijima, ali jesu u regiji

Piše:

Objavljeno: 18. travanj 2024. 09:16

Red za glasanje na biračkom mjestu u Zagrebu

Darko Tomas/Cropix

Čestitamo Andreju Plenkoviću i HDZ-u na trećoj uzastopnoj izbornoj pobjedi, poručili su putem X-a odmah nakon objave preliminarnih rezultata iz Europske pučke stranke (EPP), kluba kojem pripada i HDZ. Dodali su da je to "jasna potvrda svih vaših kontinuiranih napora da pružite sve vašim građanima i dovedete Hrvatsku bliže srži Europske unije. Radujemo se raditi s vama za prosperitetnu i snažnu Europu".

Reakcije na hrvatske izbore u svijetu bile su sinoć prilično rijetke. Prema analizi američke agencije za politički rizik, Teneo, HDZ je ostavio prostor SDP-u da nekako sklopi vladajuću koaliciju, premda napominju da je vlast predvođena HDZ-om i dalje najizglednija opcija, i to unatoč "sve većoj nepopularnosti vladajuće stranke".

Korupcijski skandali

"Niz korupcijskih skandala u proteklom mandatu bacio je veliku sjenu na tu stranku", smatra analitičar Andrius Tursa. "HDZ se predstavlja kao stabilna ruka koja je uvela Hrvatsku u eurozonu i Schengen. Milanovićeva bi Vlada s druge strane mogla dovesti Hrvatsku do toga da zauzme više euroskeptičan stav te da usvoji prijateljskiji ton prema Rusiji. Milanović je poznat po svojoj emocionalnoj i kontroverznoj retorici koja bi mogla narušiti hrvatske veze sa zapadnim zemljama", piše Tursa.

Reakcije u regiji mnogo su brojnije nego u svijetu. Srbijanski portal informer.rs, jedan od najžešćih medijskih megafona kojima upravlja predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u vijesti o izborima naveo je da su ih "obilježili manji incidenti i kršenje izborne šutnje".

"Oko 6000 birača danas nije moglo obaviti svoju građansku dužnost, nisu bili na biračkom popisu jer nisu imali važeće osobne iskaznice. Ipak, svima je omogućeno da glasaju tako što im je na licu mjesta izdavana tzv. plava potvrda", obznanio je svojim čitateljima Informer.

Tri biračka mjesta u Srbiji

Kako je prenio portal javne Radiotelevizije Srbije, u toj su zemlji bila otvorena tri biračka mjesta, jedno u Beogradu i dva u Subotici, na kojima je glasačko pravo imalo 19.300, odnosno 17.700 birača.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov za RTS je izjavio da je "izašlo tri puta više birača nego na prethodnim izborima, gotovo 1300 glasača, i to na samo dva biračka mjesta" te da je "riječ o najvećem broju birača na hrvatskim izborima od kada Hrvati u Srbiji sudjeluju u političkim procesima matične države".

"Mobilizacija svih koje okuplja Hrvatsko narodno vijeće (HNV), mjesnih odbora i podružnica DSHV-a, članova udruženja koje promoviraju kulturu Hrvata bila je izuzetna", objavio je Žigmanov.

Prema Žigmanovu, prenosi portal nova.rs, rezultat je to kampanje vođene preko društvenih mreža te pozivanja i organiziranja članova udruga za koje je bio organiziran prijevoz do Subotice i Beograda iz svih mjesta u kojima živi hrvatska zajednica.

Savjetnik u hrvatskom konzulatu u Subotici Zdravko Vincelj za nova.rs izjavio je da su dva izborna dana protekla mirno i dostojanstveno te da ni uz povećan interes za glasanje nije bilo zastoja niti bilo kakvih problema.

Bosanski reporter u HDZ-u

Hrvatska zajednica u Vojvodini imala je dvoje predstavnika na dvije izborne liste. Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić bila je kandidatkinja HDZ-a, a zamjenik predsjednika Demokratske zajednice Hrvata Tomislav Stantić bio je nositelj liste za dijasporu koalicije Fokus Republika. Najviše glasova iz dijaspore do 16.30 sati stiglo je iz Bosne i Hercegovine, konkretno više od 28 tisuća, piše beogradski RTS.

Sarajevski Dnevni avaz imao je svog reportera u izbornom stožeru HDZ-a, koji je izvijestio kako je nakon objave rezultata prvih izlaznih anketa atmosfera naglo utihnula.

"Prilikom objavljivanja rezultata u stožeru su se pojavila brojna poznata imena, poput ministara Vilija Beroša i Davora Božinovića te saborskih predsjednika i potpredsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, odnosno Željka Reinera. No, nakon toga su se svi povukli iz stožera, vjerojatno u iščekivanju službenih rezultata", prenio je reporter Sedin Spahić, koji je potom i prilično realno sažeo prve rezultate za čitatelje Avaza:

"Za razliku od prošlog mandata, ako se ankete pretoče u službene rezultate, HDZ-u neće biti dovoljna samo podrška manjina, koje imaju osam mandata, za formiranje Vlade. Oni bi s manjinama mogli imati 69 mandata, a za većinu je potrebno 76. Oni bi partnera vjerojatno trebali tražiti u desničarskim Domovinskom pokretu ili Mostu, koji su dobili 13, odnosno 10 mandata. Prije nekoliko dana pojavio se snimak na kojem predsjednik HDZ-a Andrej Plenković vrijeđa funkcionare Mosta, pa bi to dodatno moglo otežati formiranje Vlade. Stranke koje su osvojile manji broj mandata ideološki su bliže SDP-u."

Medijima u BiH zanimljiv bio Pernar

Bosanskohercegovačkim medijima zanimljivo je bilo i to što Ivan Pernar nije zavrijedio ulaznicu za Sabor: "Pernar je imao daleko najjaču kampanju na TikToku i tisuće lajkova mladih koje je okupio oko sebe, no to se očito nije pretočilo u glasove dovoljne za ulazak u Sabor", piše avaz.hr.

Banjalučke Nezavisne novine prenijele su da su hrvatski državljani s prebivalištem u BiH glasali za tri zastupnika iz XI. izborne jedinice: "Izbori su protekli u najboljem redu i bez ijednog incidenta. Također, nije bilo nikakvih prigovora ni primjedbi", rekao je konzul Republike Hrvatske u Mostaru Marko Babić.

U Bosni i Hercegovini inače je bilo registrirano 222.300 birača, najviše u Mostaru (57.936), zatim u Orašju (10.253), Livnu (8879), Vitezu (7975), Sarajevu (7160), Banjaluci (6592) i Tuzli (2175).

U EU izbore u Hrvatskoj gledaju stranačkim očima

Dok su u izbornim stožerima političkih stranaka u Hrvatskoj pratili preliminarne rezultate u iščekivanju većeg broja saborskih mjesta, u sjedištu EU u Bruxellesu održavalo se Europsko vijeće.

Čelnici zemalja članica mogli su lako primijetiti izostanak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića za stolom jer je on u Zagrebu čekao izborne rezultate, da vidi s kolikom će razlikom pobijediti na izborima. U to vrijeme Hrvatsku je na summitu EU predstavljao slovenski premijer Robert Golob. Pravilo je da na sastancima Europskog vijeća mogu biti samo šefovi država ili vlada država članica.

Ako oni osobno ne mogu sudjelovati, njih ne može zamijeniti niže rangirani predstavnik države, nego mora zamoliti nekog kolegu iz druge zemlje da ga zamijeni. A Hrvatskoj je ipak Slovenija najbliža i najčešće se slovenskom premijeru daje ovlast predstavljati Hrvatsku. Plenković bi mogao doći drugi dan summita, i tamo će sigurno izvijestiti kolege o pobjedi i primiti čestitke zbog toga. Pogotovo od onih lidera koji dolaze iz Europske pučke stranke, a takvih je sada većina u Vijeću.

Već dulje vrijeme običaj je u institucijama EU da ne komentiraju izbore u državama članicama i da se u takva unutarnja pitanja ne miješaju. Preferencije o tome koga žele na vlasti najviše ovise o stranačkoj pripadnosti, pa se tako gleda i na ove izbore.

Iako službenih reakcija nije bilo, kalkuliralo se kako će se ovi izbori odraziti na odnos snaga u EU. Novi mandat Plenkovića na čelu Vlade značilo bi i njegov ostanak sada već kao veterana Europskog vijeća. Odlaskom nizozemskog premijera Marka Ruttea Plenković sada spada među najdugovječnije lidere jedne članice Europske unije i time člana Europskog vijeća.

To pomaže u zadržavanju premoći EPP-a u Vijeću, što će biti važno i prilikom dodjele vodećih pozicija u tijelima EU nakon sljedećih europskih izbora. U EU kalkuliraju i kako će se raspoloženje birača na ovim nacionalnim izborima odraziti na europske izbore. Jer i za EPP, gdje je HDZ i za Socijaliste i demokrate kojima pripada SDP bit će važno koliko će zastupničkih mjesta dobiti iz Hrvatske.

Iako kao predsjednik države nije sudjelovao u radu Europskog vijeća niti je previše komunicirao s liderima EU, Zoran Milanović u dijelu zapadnih medija i u diplomatskim krugovima dobio je epitet proruskog političara. Rezultati izbora koji gotovo da isključuju mogućnost da Milanović postane premijer ublažavaju strah koji je stvoren, s pravom ili ne, da bi Hrvatska mogla postati nova Mađarska ili Slovačka, dakle još jedna članica koja će se u tijelima Vijeća protiviti vojnoj pomoći Ukrajini ili sankcijama Rusiji.

No, svi su diplomati oprezni i ne žele ni na koji način davati izjave o nečemu što je isključivo unutarnja stvar jedne zemlje članice, osim što, naravno, navijaju za svoje stranačke kolege. Stoga su oni koji dolaze iz redova EPP-a imali veće razloge za zadovoljstvo prvim rezultatima izbora. (Augustin Palokaj)

Vezane vijesti