PORAST BROJA OBOLJELIH

Beroš otkrio detalje o novom radu bolnica, Capak o novim brzim testovima: ‘Nisu pouzdani‘

Beroš i Capak razgovarali su s ravnateljima bolnica o strategiji i rasporedu bolničkih kapaciteta
Vili Beroš, Krunoslav Capak
 Marko Todorov/Cropix

Ministar zdravstva Vili Beroš i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak nakon sastanka s ravnateljima bolnica o strategiji i rasporedu bolničkih kapaciteta zbog povećanog broja zaraženih koronavirusom, ali i hospitaliziranih, dali izjavu za medije.

Beroš je kazao da su se na sastanku fokusirali na Zagreb i Hrvatsku.

- Definirali smo da je potrebno povećati kapacitete u svim regionalnim centrima - kazao je Beroš.

Kazao je i da se dao naputak da se povećaju brojevi kreveta u primarno intenzivističkim respiratornim centrima.

- Razgovarali smo da sve zdravstvene ustanove, a pogotove one u Zagrebu, trebaju pojačati izolirajuće kapacitete i da su spremne za prihvat veće količine novooboljelih.

- Novina koja se dogodila u našem promišljanju u odnosu na proljetos, pogotovo kada sada znamo više o virusu, je ta što smo sugerirali u dogovoru s jedinicama regionalne samouprave da se formiraju sekundarni centri za prihvat bolesnika u pojedinim specijalnim bolnicama kao što se to i sada radi u Biogradu, Crikvenici i Topuskom. Kao tercijarni centar dolaze arene - kazao je Beroš.

- Što se tiče pojedinih regija, razgovarali smo s koordinatorima u tim regijama i dobili niz prijedloga koji se odnose na pripremu dodatnih kapaciteta u pojedinim drugim zdravstvenim ustanovama. Jedna od bolnica u okolici Osijeka će se odrediti za dodatnu bolnicu za covid pozitivne. Bolnički zdravstveni sustav raspolaže s preko 20 tisuća kreveta - kazao je Beroš te kazao da je akutnih smještaja više od 12 tisuća.

- Ono čemu je potrebno posvetiti veću brigu je zdravstveni kadar i činjenica da se liječnici i sestre razbolijevaju. Tu smo mišljenja da odluka o mobilizaciji koja je donesena na početku epidemije bi dala odgovor jer se nadamo da svi dijelovi RH neće biti u isto vrijeme pogođeni širenjem epidemije i da ćemo moći dijeliti zdravstveni kadar iz regija.

Beroš nastavlja:

- Kada je riječ o Zagrebu, modificirali smo naš model gdje je KB Dubrava bila Covid pozitivna bolnica i gdje smo predviđali primati najveći dio bolesnika koji su covid pozitivni. Ta opcija se malo mijenja utoliko što ćemo aktivirati dodatne kapacitete, 160 kreveta na ukupno 490. Sve druge zdravstvene ustanove, ako će biti u mogućnosti otpuštati covid bolesnike i premještati ih u Dubravu, bit će obvezne povećati covid kapacitete. Različiti su uvjeti u različitim bolnicama, negdje je to lakše moguće, može se lakše jedan paviljon izolirati i ostati covid infrastrukturni objekt. Druga opcija koju smo napustili i s kojom se većina ravnatelja nije složila da se primarno sve bolnice obvežu na prijem i tretiranje pozitivnih bolesnika, a to je sukladno našem promišljanju, kada smo vidjeli da bi u bolnice covid ušao odmah i mogućnost njegovog širenja je veća - kazao je Beroš.

Strategiju su, kaže, modificirali jer upadi virusa u zdravstveni sustav su bili rjeđi, a sada su proboji učestali i širi.

Kazao je i da imaju modele da sve bolnice postanu covid bolnice, ali se nada da će građani sudjelovati u sprečavanju širenja epidemije.

- Bilo je tema koji se odnose na dijagnostiku i epidemiološku struku. Kada imamo ovako velike brojke timovima je teško obaviti posao, kontaktiranje oboljelih, traženje njihovih kontakata i stavljanje u izolaciju i samoizolaciju. Ministarstvo je poduzelo brojne aktivnosti s epidemiolozima, traženje drugih struka koje mogu pomoći - kazao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak te dodao da je potpisano 100 dozvola za suglasnost za zapošljavanja koja se odnose na biološku i mikrobiološku struku.

Kazao je i da se što se tiče traženja kontakta, stručnjaci slažu s prijedlogom epidemiologa da u slučajevima kad je to moguće, kada se radi o vrtićima, školama i radnim organizacijama, da ne traže oni prezimena i OIB-e od kontakta nego da ih se zatraži od ustanova.

- Tamo gdje je to nemoguće nastavit ćemo s postojećom praksom - kazao je Capak.

Liječnici primarne zdravstvene zaštite pomoći će epidemiolozima s upisima kontakta u repozitoriji i u traženju kontakata kada se radi o njihovim pacijentima.

Capak je kazao i da se govorilo o brzim testovima.

- Što se tiče testova, razgovarali smo o brzim antivirusnim testovima. Sad dolaze na tržište, ima više proizvođača. Napravljeno je više validacija. Zaključeno je da su još uvijek nedovoljno točni da bi ih se primjenjivalo, ali imaju primjenu u nekim situacijama kad se mora brzo napraviti test, može pružiti pomoć. No, nakon toga potrebno je rezultate potvrditi PCR-om, jer ovi testovi još nisu dovoljno pouzdani - kazao je.

Kazao je i da u RH ima 27 laboratorija koji obavljaju dijagnostiku ali je problem što nedostaje reagencija i potrošnog materijala.

- Na tome se radi, komunicira s distributerima i proizvođačima. Registracija daljnjih laboratorija će biti predmet rasprava. Svi koji traže registraciju će se provjeriti panel testom koji će provesti HZJZ ili Infektivna klinika - kazao je.

- Ove subote smo imali nezgodnu situaciju s gužvom. Svi su se uputili Mirogojskom i Rockefellerovom, intenzivno se radi na tome da se poveća broj covid ambulanti u Zagrebu koje će raditi vikendom. To je od strane ureda za zdravstvo Grada Zagreba razmotriti da već idući vikend radi više covid ambulanti, a što se tiče HZJZ i Infektivne klinike traži se prometno rješenje i nova lokacija za dodatno testiranje što ćemo na vrijeme objaviti - kazao je Capak.

Beroš je komentirao i sastanak s predstavnicima veledrogerija.

- Meni taj njihov odlazak nije izgledao naprasan. Jasno je da trebamo razgovarati. Zahvaljujem se ministru Mariću koji je do rebalansa proračuna ponudio sumu koja je realna i jedina moguća. Treba zahvaliti na dosadašnjem partnerskom odnosu s veledrogerijama, a i u budućnosti. Strpite se do rebalansa kada će se naći dodatna sredstva - kazao je Beroš.

- Vjerujem da će suma koju je ministar Marić dao pomoći, ona je jedina realna. Vjerujem da će biti dostatno do rebalansa proračuna - kazao je Beroš.

Kazao je i da je u medijskoj izolaciji što se tiče pacijentice koja je preminula u Dubravi. Kako je rečeno, pacijentica je imala komorbiditete, primljena je u lošem stanju u KB Dubravu, nakon covida razvila je obostranu pneumoniju i preminula.

Beroš je kazao i zašto se ovaj put nije mobilizirala Arena u Zagrebu.

- Pitali su me zašto se proljetos Arena mobilizirala. Okolnosti su drugačije, bio je prisutan strah, ali sada trezvenije razmišljamo i napravili smo koncept da je covid pozitivne bolesnike prije Arene bolje smještati u bolnicama - kazao je Beroš.

- Naručili smo temeljem ankete provedene u prvom mjesecu dok nismo znali za covid, liječnici su pitani koji imaju pacijenata koji imaju kronične bolesti i stariji su od 65 godina koje će cijepiti. Temeljem tog smo naručili 460 tisuća doza. Vidjeli smo da će interes biti veći pa smo pokušali nabaviti dodatne doze. Proizvođač nam je otkazao jer nema mogućnost da dostavi dodatne doze, ali smo s drugim proizvođačem ugovorili 130 tisuća doza početkom 12. mjeseca. Distribuirali smo 220 tisuća doza, idući tjedan će doći osnovne količine koju ćemo odmah distribuirati na teren i liječnici će moći cijepiti pacijente. S obzirom na interes ne znamo hoće li biti dovoljno, ali početkom 12. mjeseca stiže 130 tisuća doza - kazao je Capak odgovarajući na pitanje o cjepivu za gripu.

- Ne postoji opća definicija lockdowna. Pod tim se podrazumijeva zatvaranje određenih aktivnosti, prometa ili resursa. To može biti segmentalno ili horizontalno i neka posebna definicija koja bi se primjenjivala za sve zemlje EU ne postoji - kazao je Capak odgovarajući na novinarsko pitanje o lockdownu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 02:21