BAUKOV PRETRAŽIVAČ OTKRIVA NOVE PREVARE ‘HDZ nije htio srediti biračke popise, to im je očito odgovaralo’

Ako želite provjeriti je li na vašoj kućnoj adresi prijavljen još netko osim osoba koje s vama žive, sada to možete učiniti preko web stranice Ministarstva uprave na adresi: e-uprava.apis-it.hr . Pretraživač nakon upisa osobnog identifikacijskog broja ili jedinstvenog matičnog broja te prezimena izbaci koliko je osoba upisano u registar birača i tko su te osobe.

Pretraživač je pokrenut 1. siječnja ove godine kako bi se što brže sredili birački popisi: izbacili uljezi ili natjerali građani, kojima je istekla osobna iskaznica ili su promijenili adresu, da to učine što prije.

Budući da je, otkriva ministar Arsen Bauk , nemali broj gradova i naselja, posebice uz granicu s BiH i Srbijom, u kojima je na adresu jedne kuće upisano i po pedesetak fantomskih stanara, pretraživač koji je jučer Vlada stavila i na Facebook omogućava uvid u stvarno stanje stvari.

- Ujutro je bilo 2900 pretraga, a već oko podneva 5294. Sada u pola sata bilježimo i više od 200 upita. Imali smo nekoliko pritužbi ljudi da se ne mogu ulogirati, ali to ćemo srediti. Možda uvedemo i pretragu po imenu, a ne samo prezimenu pa će i to pomoći da bi se ubrzao proces konačnog sređivanja registra birača - rekao je Bauk.

Mnogi bi se mogli iznenaditi da ih na popisu nema ili, pak, da su na nečijoj kućnoj adresi prijavljene nepoznate osobe, kao u slučaju Drniša, o čemu smo pisali, u kojemu su na glasačkom popisu za izvanredne izbore za gradonačelnika 27. siječnja nedavno otkrivene brojne nepostojeće ulice i kućni brojevi na kojima navodno žive stotine osoba s pravom glasa. U takvim slučajevima, najbolje je te osobe prijaviti policiji koja će provjeriti njihov identitet te jesu li na toj adresi lažno prijavljene a uopće ne žive u Hrvatskoj.

Pretraživač, međutim, ne služi samo za utvrđivanje službeno registriranih i fantomskih birača, nego i za neke konkretnije povlastice koje im lažna prijava na adresu u Hrvatskoj donose. Primjerice, pokazalo se da u Vukovar još od rata uredno svake godine dolaze trudnice iz Srbije, rode u Hrvatskoj i tako ostvare pravo na porodiljnu naknadu, socijalnu pomoć, mirovine i liječenje kod nas, a da u zdravstveni ili mirovinski fond nisu uplatili ni lipu !

Zatim, otkriveno je da na području Dubrovnika postoji najmanje 36 adresa, s ukupno prijavljena 1633 birača za koje se sumnja da predstavljaju fantomske glasače.

- Nigdje u svijetu ne može se prijaviti prebivalište, a da čovjek tu ne prebiva. Nažalost, ovaj se problem aktivira od izbora do izbora. No, ne radi se ovdje samo o manipulacijama oko glasovanja ljudi koji ne žive u Hrvatskoj, već o tome da oni lažnim prijavljivanjem prebivališta crpe znatna sredstva iz državnoga proračuna - rekao je jedan visokopozicionirani političar.

Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta i član radnih skupina za izradu izbornog zakonodavstva (1990. i 1999.) te izradu Ustava, izjavio je da red u popis birača nikada nije uveden. Problem se rasplamsao nakon rata, kada je vlast počela dijeliti dvojna državljanstava.

- Naravno da je nesređen popis birača u interesu politike. Krenuli smo od situacije kada sređivanje popisa birača nije bilo prioritet. Nakon 1995. počelo se s dijeljenjem dvojnih državljanstava. Netko će reći da je to bilo u cilju politike, a netko da je to jedna od temeljnih ustavnih obaveza države - briga o dijaspori. Ograničenje broja zastupnika dijaspore na tri važan je korak prema uređenju biračkih popisa.