PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA HANFE

'BANKARI I BROKERI NISU LOŠI, ALI I MEĐU NJIMA IMA LOŠIH POJEDINACA' Šef Hanfe o hrvatskom financijskom sektoru

Mislim da Linićev prijedlog - da Hanfa uđe u državni proračun - nije dobro rješenje ni za Hanfu ni za državu. Time se ništa ne postiže

Otac je želio da se zove Petar, majka da bude Pierre, pa je sada Petar-Pierre Matek. A nije to baš praktično kada moraš, na primjer, ovjeravati neki dokument. Jer, u Francuskoj se piše Petar, Pierre Matek, pa nastanu problemi. Uostalom, Petar znači Pierre, jedno te isto, pa sada koristi jednu, francusku varijantu imena. Pierre Matek je od siječnja 2012. predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, ali široj je javnosti posve nepoznat. U stručnim krugovima druga je priča. Matek je pionir fondovske industrije u Hrvatskoj, desetak je godina radio na razvoju investicijskih i mirovinskih fondova. Od svibnja 2005. bio je predsjednik Uprave ZB Investa, društva za upravljanje investicijskim fondovima. Prije toga je radio u HNB-u, dvije godine, gdje je bio zadužen za upravljanje dolarskim dijelom deviznih pričuva.

Iako ste već godinu i pol na čelu Hanfe, rijetki su vaši javni istupi. Ne volite medije i javne nastupe ili postoji neki drugi razlog zašto ste samozatajni?

- Hanfa je stručna, a ne politička institucija, pa samim tim nema potrebe za većim eksponiranjem. Osim toga, bio sam zaokupljen reorganizacijom Hanfe i poslovima na prilagodbi zbog ulaska u EU. Ljudi koji me poznaju mogu vam potvrditi da me više zanima gradnja institucije u kojoj radim i njen uspjeh nego osobna promocija.

Vaš prethodnik, Ante Samodol, puno je više govorio u javnosti, čak se sukobljavao s brokerima, političarima, fondovima. Po čemu se razlikuje Samodolova Hanfa od ove danas?

- Osim što postoji razlika u stilu komuniciranja, teško je povući paralele između Hanfe tada i danas. Puno toga se promijenilo na tržištu, dio smo EU, naš je fokus na europskim procesima. A zbog stagnacije na tržištu puno je manje i financijskih događaja kojima bi se mediji bavili, nema više velikih preuzimanja...

Kako ste došli u Hanfu? Je li vam je to bio poslovni izazov ili vas je netko nagovorio?

- Bio sam gotovo 13 godina u Grupi Zagrebačke banke na poslovima upravljanja fondovima, nakon toliko vremena čovjek poželi promjenu. Fondovska industrija je počela stagnirati, nije bilo više prilike za razvoj i kreativnost, pa sam odlučio prihvatiti taj izazov. A dok sam bio s druge strane, često sam prigovarao Hanfi, pa sada imam priliku ispraviti to što nije dobro, a ne samo prigovarati.

Je li velika razlika između privatnog i javnog sektora, gdje je i zašto lakše raditi?

- Kad želiš dobro napraviti svoj posao, onda ti je isto, nigdje nije više ili manje lako. Danas se sve neprestano mijenja, taj trend treba znati pratiti kako u fondovskoj industriji, tako i u ovoj instituciji.

Čime ste se najviše bavili otkad ste na čelu Agencije? Što se promijenilo u radu Hanfe s vašim dolaskom?

- Najvećim dijelom radili smo na prilagodbi propisa zbog ulaska u EU. Sada se pisanje novih propisa bliži kraju pa ćemo se moći više okrenuti daljnjem jačanju nadzora tržišta i zaštiti potrošača. Pri tome ćemo se posebno posvetiti financijskoj edukaciji, koja se pokazala kvalitetnim instrumentom zaštite potrošača.

Prije smo svjedočili učestalim obustavama trgovanja dionicama. Zašto u proteklih godinu i pol nije bilo većih intervencija Hanfe na tržištu?

- Puno je manje prometa na burzi, pa je i manje potrebe za takvim intervencijama. Ali, obustava trgovanja primarno je posao burze. A Hanfa nije sklona dugotrajnim obustavama trgovanja. No ne znači da nismo poduzimali mjere, neke smo stvari riješili u tišini. Kaže se da su najbolje utakmice u kojima se svi drže pravila, a suca nitko i ne primijeti.

Koliko vrijedi financijsko tržište koje vi kontrolirate?

- Ukupni nebankarski financijski sektor vrijedi oko 135 milijardi kuna. U mirovinskim fondovima je 57 milijardi kuna, u investicijskim fondovima 16 milijardi, u osiguranjima 34 milijarde, u leasingu 21 milijarda, u faktoringu 7 milijardi kuna. Hanfa je zadužena za nadzor zakonitosti poslovanja u svim tim područjima.

Koje su glavne nepravilnosti s kojima se Hanfa suočava?

- Uglavnom su to organizacijske manjkavosti. Na tržištu kapitala najveći je broj nepravilnosti vezan uz obavještavanje javnosti, mnoge tvrtke to izbjegavaju činiti. Kod osiguranja problemi se javljaju uglavnom kod isplata štete koju treba platiti. U leasingu je česta pojava da korisnik nije dobro shvatio ugovor, pa bude problema...

Tko su danas glavni bad guysi na našem financijskom tržištu? Jesu to brokeri, bankari...?

- Načelno, industrije su dobro organizirane i poštuju propise. Ne bih mogao izdvojiti ni jednu industriju, u svakoj postoje pojedinci koji su problem.

Hanfa je bila u ozbiljnom sporu sa Škegrinim Quaestus fondom, oduzela mu je licencu, govorilo se o prijetnjama i tužbama. Što je epilog te svađe?

- Licenca je oduzeta, a fond je poslan u likvidaciju. Kada je sud utvrdio da je kazna Hanfe bila prestroga, fond je već bio u postupku likvidacije. Fond je bio nekretninski, a s obzirom na krizu tržišta nekretnina, dioničari su zaključili da je bolje ići u likvidaciju.

Ranije se kritički govorilo i o bankarsko-fondovskoj sprezi, da banke o svemu odlučuju. Hoće li u tom pogledu biti promjena, odnosno smanjenja utjecaja velikih banaka?

- U prijedlogu novog zakona o mirovinskim fondovima dosta su pooštreni organizacijski uvjeti, a posebno u pogledu donošenja investicijskih odluka. Društvima za upravljanje fondovima postavljena je viša letvica. Sustav u Hrvatskoj jest bankocentričan, to se neće i ne može brzo promijeniti. Činjenica jest da su često najveća i najbolja društva za upravljanje fondovima u svijetu, posebno u Americi, neovisna, izvan bankarskog sustava. Poželjno je da utjecaj banaka na ulagačku politiku fonda bude što manji. No kod nas je tradicija takva da su ljudi navikli otići u banku i tamo riješiti sve svoje financijske poslove.

Nova regulacija slijedi mirovinskim fondovima. Zašto se donosi poseban zakon za obvezne, a poseban za dobrovoljne fondove?

- Dijele se zato što su obvezni i dobrovoljni fondovi bitno različite industrije. Prema prijedlogu zakona, bitna novost kod obveznih fondova tiče se korisnika, dakle budućnih umirovljenika: oni će moći birati tri kategorije fondova, razvrstanih po visini rizika. Svatko će moći izabrati fond za koji smatra da odgovara njegovim potrebama. Nadamo se da će ta mogućnost potaknuti članove fondova da više razmišljaju o svojim financijama. Liberalizirat će se i ulaganja, mirovinski će fondovi moći stjecati veće vlasničke udjele u pojedinim kompanijama...

Je li to dobro, jer su mirovinski fondovi i do sada rizično ulagali u tvrtke koje su sada u predstečajnim nagodbama?

- Nije toliko bitan postotak vlasništva u nekom poduzeću koji ima jedan mirovinski fond, već je važnije koliki postotak ukupne imovine fonda čini takva, rizična imovina.

Zašto građani i dalje ne vide veliku korist od ulaganja u mirovinske fondove?

- Pasivnost ljudi prema mirovinskim fondovima proizlazi iz činjenice da većina još nije uopće shvatila da je to njihov novac. Ljudi kao da misle da je to novac države, banaka... Mirovinski fondovi su zamišljeni kao oblik disciplinirane štednje ‘za stare dane’, jer ne možete samo tako izaći iz fonda.

Računalo se da će mirovinski fondovi biti ozbiljni ulagači na domaćem tržištu kapitala. Zašto od toga nema ništa?

- Mirovinski su fondovi prerasli kapacitet domaćeg tržišta kapitala. Oni raspolažu sa 57 milijardi kuna, a kroz fondove gospodarske suradnje, na primjer, otvorili su se projekti vrijedni tek nekoliko stotina milijuna kuna. To je ogroman raskorak između njihovog potencijala i realnih potreba hrvatskog tržišta.

Hoće li naši mirovinski fondovi sada bez ograničenja moći ulagati u zemljama EU?

- Moramo se naučiti da je inozemstvo sada za nas ono što je izvan EU, a ne izvan Hrvatske. Ne postoje više nikakva ograničenja za njihova ulaganja. Ali ne treba računati da će u kratkom roku ozbiljno povećati ulaganja izvan Hrvatske, jer nisu ni do sada iskoristili do kraja mogućnosti koje su imali.

Koliko će na naš financijski sustav utjecati ulazak u EU? Što će donijeti inozemna konkurencija?

- Povećanje konkurencije dovest će do sniženja cijena. To je dobro za potrošače. Još je teško reći hoće li strane financijske kuće uspjeti u većoj mjeri pronaći prostor za sebe u Hrvatskoj, pogotovo što su mnoge strane već sada prisutne kod nas. Proces notifikacije, kojim nas strane financijske institucije obavještavaju da kane raditi u Hrvatskoj, već je počeo. Nakon 1. srpnja svakodnevno dobivamo obavijesti brokerskih i osiguravajućih kuća koje žele početi raditi u Hrvatskoj. Na našoj web stranici već vodimo evidenciju, da korisnici njihovih usluga mogu vidjeti jesu li uredno prijavljeni na tržištu. Educiranost potrošača je temelj njihove zaštite. Već i činjenica da Europska komisija ima povjerenika za zaštitu potrošača, a to je sada Neven Mimica, govori o važnosti koju EU pridaje toj stvari.

Slučaj kredita u francima govori da educiranost i zaštita potrošača u Hrvatskoj nije bila na razini. Što vi mislite o problemu kredita u francima, je li regulativa bila manjkava?

- Sam slučaj ne mogu komentirati jer to nije moje područje. Ali, činjenica je da danas imamo veliki raspon mišljenja o tome: od onih koji tvrde da svatko mora sam biti odgovoran za svoje postupke, do onih koji kažu da država treba zaštititi građane jer oni nemaju dovoljno znanja i informacija. Između ta dva ekstrema pozicioniraju se i države u svojim odlukama, ovisno o trenutku. Zbog financijske krize, cijelo tržište se sada nalazi u fazi jačeg reguliranja. A još prije 20 godina glavna je mantra svima bila da tržištu treba dati maksimalnu slobodu.

Ministarstvo financija predložilo je da od iduće godine Hanfa uđe u državni proračun. Kako tumačite taj Linićev postupak?

- Mislim da to nije dobro rješenje, ni za Hanfu, ni za državu. S proračunskog aspekta time se ništa ne postiže, jer Hanfa i sada višak sredstava na kraju godine daje u proračun. Ali, taj prijedlog dovodi u pitanje neovisnost i ugled Hanfe. Hanfa često posreduje i u sporovima u kojima je država jedna od strana u sporu, pa to traži da budemo posve neovisna institucija. Ništa korisnog neće se dobiti takvim rješenjem, a potencijalna šteta može biti velika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 20:47