Austrijanci godinama ignorirali slučaj Hypo, a sada optužuju Hrvate

U dijelu hrvatskih i austrijskih medija već dugo se protura teza da su upravo Austrijanci inicirali najnovije istrage te da je cijela Hrvatska isprepletena kriminalnim slučajevima vezanim uz Hypo banku. To, pokazalo se, nije istina. Dio slučajeva za koje je austrijska policija od hrvatskih kolega sada zatražila pomoć, već godinama su predmet istrage MUP-a, DORH-a i USKOK-a.

Nisu ni odgovarali na upite

Austrijska strana godinama je, međutim, opstruirala istrage i nije željela pomoći u rasvjetljavanju tih afera. Hrvatska policija, pak, bez podataka iz Austrije, a godinama nije dobila doslovce niti jedan, ništa nije mogla poduzeti. Dakle, tek nakon što je austrijska strana pristala na suradnju, premda je ona i sada daleko od poželjne, neke su se istrage pomaknule s mrtve točke.

Poznato je, također, da su već od 2003., glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i tadašnji ravnatelj policije Ranko Ostojić policiji u Austriji, Švicarskoj, Luksemburgu, Lihtenštajnu i još nekim državama, uz posredovanje Interpola, više puta slali zahtjeve za pravnom pomoći kako bi se moglo ispitati poslovanje nekolicine hrvatskih građana s bankama u tim državama. Nažalost, sve do nedavno nije stigao praktički niti jedan odgovor. Čak ni 2007., kada je otkriveno da je Vladimir Zagorec upleten u aferu s dijamantima, Austrijanci nisu željeli dostaviti niti jedan relevantan podatak vezan uz njegove poslove u Austriji.

Nenadležni za Zagorca

Čak se i austrijska parlamentarna komisija proglasila nenadležnom za slučaj Zagorec. A bez uvida u poslovanje hrvatskih građana u Austriji, Švicarskoj, Lihtenštajnu, Luksemburgu, hrvatska policija nije mogla doći do potrebnog dokaznog materijala. Uzalud se upozoravalo na nezakonito stečena sredstva, i što je najgore, da se preko austrijskih banaka “peru” i “oprana” vraćaju u Hrvatsku. Odgovora s austrijske, ali i iz drugih država, nikada nije bilo. Sada, međutim, neki od njih dijele lekcije i savjete da DORH i USKOK moraju utvrditi sve kriminalne veze s Hypo bankom.

Dijele lekcije po Hrvatskoj

Afera Hypo banka koristi se sada za unutaraustrijske političke i bankarske obračune. Istodobno, dijelu austrijskih i koruških političkih i bankarskih struktura u interesu je da se najveći dio krivnje za kriminal i štete koja je nastala svali na leđa inozemnih partnera Hypo banke. Njima bi najviše odgovaralo da se ne otvara pitanje krijumčarenja hrvatskog novca u Austriju, ali da se dokaže kako je novac stečen malverzacijama završio u džepovima partnera Hypo banke s Balkana, a ne njihovih političara i bankara.

Dok hrvatska strana daje na uvid Austrijancima sve do čega dođe, za Beč se to ne bi baš moglo kazati. Primjerice, poznato je da su Vladimir Zagorec i jedan od čelnika Hypo Banke Günther Striedinger dugo godina zajedno poslovali, imali zajedničke račune i tvrtke, ali hrvatskoj strani još nisu dostupni potrebni podaci.

Upravo zbog svega toga Hrvatska bi morala što prije, prema uzoru na austrijsko, osnovati svoje parlamentarno povjerenstvo. Ono bi imalo zadaću obići Beč, Graz i Klagenfurt i tamo zatražiti dokumentaciju te ispitati bivše čelnike Hypo banke. Jedino tako moći će se utvrditi što su austrijske banke radile s hrvatskim novcem. Ako komisija koruškog parlamenta, dakle jedne male austrijske pokrajine, može dijeliti lekcije po Hrvatskoj kao da je riječ o nekoj austro-ugarskoj provinciji, logično je i da saborsko izaslanstvo istraži ulogu austrijskih banaka i tvrtki u pljački Hrvatske.

Austrijska bankarska, politička i medijska nastojanja da se odgovornost prebaci na druge, utjecala su da se u Hrvatskoj stvori ozračje u kojem je svaki pojedinac ili tvrtka koje su poslovale s Hypo bankom automatski sumnjiv. Sve češće se afere podmeću onima koje se želi politički ili poslovno diskreditirati. Tako je došlo do klasične zamjene teze: bankari koji su pljačkali Hrvatsku sada svoje žrtve nastoje prikazati krivcima.

Šteta od 15 milijardi eura

Sasvim je izvjesno da je u poslovanju Hypo banke u Hrvatskoj bilo i malverzacija, ali valja podsjetiti da je ta banka financirala i brojne projekte te time bitno pripomogla razvoju Hrvatske. Ipak, za nevolje Hypo banke u Austriji, a šteta se procjenjuje na čak 15 milijardi eura, ni u kojem slučaju ne mogu biti odgovorni Hrvati. Pogotovu zbog toga što sporne investicije u Hrvatskoj koje se upravo istražuju ne prelaze iznos od oko 600 milijuna eura, a i taj iznos tek je u manjem dijelu sporan.