Atmosferski fizičar s PMF-a otkriva što je uzrokovalo apokalipsu u Španjolskoj: ‘To nije normalna pojava‘

Atmosferski fizičar Branko Grisogono gostovao je u ‘RTL Direktu‘ i komentirao katastrofalno stanje u Španjolskoj.

U 8 sati je palo kiše, kao što inače padne u godinu dana. To sigurno nije normalna pojava, komentirala je voditeljica.

"Ne, nije to normalna pojava, ali u sve toplijoj i toplijoj klimi ekstremi se jako pojačavaju", odgovorio je Grisogono.

Dodao je i da je najgore prošlo.

"Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo".

Objasnio je i da je toplo more najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun.

"To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces", objašnjava stručnjak za ‘RTL Direkt‘.

Možemo li očekivati da će da će ovakve stvari biti češće u Europi?

"Da, statistički, svakako to očekujemo. Ne zna se točno kad i gdje. To se još ne može dovoljno dobro za sada izračunati, ali statistika na klimatskim modelima pokazuje da je to jedan od glavnih autoputeva prema kuda se nova klima razvija," rekao je Grisogono.

Možemo li očekivati da se napravi u Europi sustav uzbunjivanja koji će moći kao ljudima u Americi koji ondje dobiju tjedan dana unaprijed dati obavijest da se evakuiraju?

"Europa radi na tome. Mi imamo žuti, narančasti i crveni alarm. Iz nekog razloga on nije bio upaljen u Španjolskoj već u ponedjeljak. On je možda mogao već početi narančastu pokazivati i u nedjelju navečer, nego se čekalo do do utorka ujutro. Znači, taj sustav uzbunjivanja treba stalno poboljšavati i mogu se napraviti preciznije prognoze".

Je li prerano govoriti o tome kakva će nam biti zima, da prognoziramo zimu?

"To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho".

Možemo li se nadati snijegu u Zagrebu?

"Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada", kaže stručnjak.