PRIJEDLOG REFORME

Antun Ilijaš: Komore neće biti poslušnici Ministarstva socijalne politike

"U Hrvatskoj postoji 40-ak komora, a jedino su komore u sustavu socijalne skrbi diskriminirane da zapravo prestaju biti neovisne"

Antun Ilijaš

 Ranko Šuvar/Cropix

Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš izrazio je u ponedjeljak uoči sjednice Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika nezadovoljstvo prijedlogom reforme sustava socijalne skrbi i poručio da komore u sustavu neće biti poslušnici Ministarstva.

"Komore su odgovorne svojim članovima i želimo jasno poručiti da neće biti poslušnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike", rekao je Ilijaš novinarima u ime svih pet komora iz sustava socijalne skrbi (Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska komora socijalnih pedagoga, Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora i Hrvatska komora psihoterapeuta).

"Branit ćemo našu struku i korisnike do kraja, na Nacionalnom vijeću jasno ćemo podsjetiti ministra Josipa Aladrovića na oko 2400 kritika i prijedloga na prijedlog reforme", poručio je Ilijaš pred ulazom u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, gdje se održava sjednica Nacionalnog vijeća.

Ilijaš je najavio da će komore iskoristiti sve zakonske mogućnosti, od ustavnih tužbi do međunarodnog suda, kako bi se usprotivile prijedlogu sedam zakona koje je struka u javnom savjetovanju "pokopala s više od 2400 komentara i kritika".

"Ministar želi političkom eutanazijom 7000 naših članova pretvoriti u poslušnike. Predložio je u zakonima o stručnim komorama da ne možemo upravljati financijama, ne možemo birati vodstvo i ne možemo samostalno donositi odluke", ustvrdio je Ilijaš.

Faktično gašenje komora unatoč formulaciji da su neovisna tijela

Primjerice, u zakonima o komorama stoji da za članarinu moraju svake godine tražiti suglasnost ministarstva, inače je ne mogu naplaćivati. Suglasnost moraju tražiti i za sve svoje akte, financijski i godišnji plan, inače ne mogu ići na skupštinu. Smatra da je to zapravo "gašenje komora" iako je ostala formulacija da su komore neovisna tijela.

"U Hrvatskoj postoji 40-ak komora, a jedino su komore u sustavu socijalne skrbi diskriminirane da zapravo prestaju biti neovisne", rekao je.

Ilijaš upozorava da će faktičkim gašenjem komora osobe s invaliditetom, osobe u riziku i siromašni "izgubiti pravo glasa" jer samo oni koji rade neposredno s korisnicima dobro znaju koji su njihovi problemi i na koji način im mogu pomoći.

Najspornija je centralizacija sustava socijalne skrbi jer se "ne prepoznaje jakost centara koji rade u lokalnoj zajednici, a Ustavom je jasno rečeno da se to treba raditi u lokalnoj zajednici".

"Na zakonima se radilo tri godine, a onda se u roku nekoliko mjeseci sve pretumbalo i zapravo prekopiralo mirovinski sustav, koji nije primjenjiv na sustav socijalne skrbi. Na taj će se način izgubiti mogućnost pružanja usluga ljudima u lokalnoj zajednici, jer u Hrvatskoj jednaka usluga potrebna u Gospiću, Ludbregu, Dubrovniku...", kaže Ilijaš.

Predsjednica Hrvatske psihološke komore Andreja Bogdan dodaje kako se u tih pet zakona nije uspjelo razlikovati komore. Objašnjava kako psiholozi rade u 60 djelatnosti pa regulacija psihološke djelatnosti unutar sustava socijalne skrbi njih deregulira u mnogim drugim područjima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. studeni 2024 02:49