Rad na rebalansu ovogodišnjeg proračuna ušao je u finale. Nakon jučerašnjeg sastanka ministra financija Borisa Lalovca s ostalim članovima Vlade, na kojem su ministrima prezentirani gabariti u kojima će se kretati nova proračunska računica, ostalo je, kazalo nam je nekoliko izvora iz Vladinih krugova, prostora još jedino za “peglanje” detalja.
No, ti detalji neće bitnije izmijeniti novu proračunsku konstrukciju. Konačan prijedlog rebalansa, kako doznajemo, trebao bi biti završen početkom sljedećeg tjedna. Sljedećeg bi se tjedna trebao naći i pred Vladom, nakon čega ide na saborske klupe.
Prema neslužbenim informacijama iz Vladinih krugova, zbog izostanka gospodarskog rasta i u ovoj godini, očekuje se smanjenje proračunskih prihoda za oko milijardu i pol kuna u odnosu na dosadašnji plan. Na rashodnoj strani proračuna, objašnjavaju naši sugovornici, postignute su značajne uštede na raznim stavkama - od materijalnih troškova, preko dodataka na plaće, pa do uštede na nepokrenutim investicijskim projektima. Ipak, zbog poplava i šteta koje su one nanijele, neto učinak na rashodnoj strani bit će zapravo povećanje izdataka za oko 400 milijuna kuna.
- Postigli smo uštede, svako je ministarstvo zagreblo po svojem resoru i uštedjelo na nekim stavkama - zadovoljan je jedan od ministara.
- Lalovac nam je svima jasno opisao situaciju u kojoj se nalazimo. Bolje da sami provedemo uštede, nego da nam to rade drugi - prepričava odjeke jučerašnjeg sastanka u Banskim dvorima jedan njegov sudionik, koji podsjeća da je EU Hrvatsku uključio u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), Unijin mehanizam za dovođenje u red članica koje muku muče sa “zdravljem” javnih financija.
Iako sugovornici iz Vlade poručuju kako razumiju situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi i da među njima nema sukoba, jasno je kako dio članova Vlade može biti zadovoljan rebalansom, kao i da drugi dio za tako nešto nema razloga. Među ovim posljednjima su, naravno, oni koji su u preslagivanju proračunskih karata ostali kratkih rukava. S druge strane, dio ministara može se pohvaliti da su se uspjeli izboriti za povećanje svojih proračuna u cjelini, ili barem za dijelove koji su im bitni.
- Plaće i mirovine uredno će se isplaćivati, a štedjet će se na nekim drugim, manje bitnim stavkama - ocjenjuje jedan naš sugovornik iz Vladinih krugova.
No, hoće li to zadovoljiti i Bruxelles, znat ćemo uskoro. Naime, neslužbene kalkulacije pokazuju da bi učinak ovako skrojene nove proračunske računice za 2014. trebao biti proračunski manjak od 15,6 milijardi kuna. Riječ je o proračunskom manjku na razini od oko 4,8 posto BDP-a. To je, naravno, samo deficit središnje države, jer u njemu nisu izvanproračunski fondovi i lokalna samouprava, što sve zajedno čini opću državu. A, upravo ona zanima Bruxelles.
Inače, u odnosu na dosadašnji plan, radi se o većem deficitu u državnoj blagajni. Posljedica je to smanjenja očekivanih prihoda i povećanja rashoda. Iako se u Vladi hvale da se radi o smanjenju proračunskog manjka u odnosu na prošlu godinu, i to za preko 600 milijuna kuna, pitanje je može li to biti dovoljno za prolaznu ocjenu eurokrata.
Ipak, za Bruxelles će vjerojatno važniji biti proračun za sljedeću godinu. Ne čudi stoga što su i u Zagrebu već zahuktali radovi na njemu. Prema neslužbenim informacijama, prijedlog proračuna za 2015. pred Vladom bi se trebao naći u studenom, nakon čega ga još čeka saborska procedura. Proračun za sljedeću godinu bio je i jedna od tema jučerašnjeg sastanka ministara u Banskim dvorima.
Lalovac je, kako doznajemo, zadužio ostale ministre da pripreme svoj prijedlog mjera koje namjeravaju provesti u sljedećoj godini. I sam je, tvrde upućeni, pripremio popis nekoliko reformskih mjera kojima namjerava upoznati premijera Zorana Milanovića, od kojeg navodno očekuje i da odluči koje će se mjere primjenjivati.
- Možemo sami provesti rezove i reforme, ili možemo čekati da nam dođu Nijemci i potrošnju nam režu sjekirom i satarom - zaključio je jedan naš sugovornik iz Vladinih krugova, ocijenivši kako Hrvatska više nema mnogo manevarskog prostora.
ANKETA JUTARNJEG: MOŽE LI HRVATSKA IZBJEĆI BANKROT
Siniša Hajdaš Dončić, pomorstvo i promet: Rezat će se na potporama i investicijama
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u rebalansu bi, prema neslužbenim informacijama, trebalo ostati bez oko 190 milijuna kuna. Iako je riječ o velikom rezu, naši sugovornici upozoravaju da se ovdje radi o velikom ministarstvu pa je logično i da su rezovi u njemu veći nego u većini drugih resora. Inače, uštede se planiraju ponajviše na stavkama subvencija, kao i na dijelu infrastrukturnih projekata koji će morati pričekati neka bolja vremena. Neki od tih projekata još nisu niti pokrenuti, dok su drugi tek u početnoj fazi. Režu se i materijalni troškovi. ( Adriano Milovan)
IVAN VRDOLJAK, gospodarstvo: Uštede na agencijama i subvencijama
Ministarstvo gospodarstva u rebalansu će ukupnim uštedama države, neslužbeno, pridonijeti sa 106 milijuna kuna. Prave uštede u Ministarstvu, kako doznajemo, znatno su veće i iznose oko 132 milijuna kuna, a ostvarene su na stavkama rashoda za usluge, subvencije i financijske rashode, kao i za agencije. No, kako se povećavaju izdaci za pojedine stavke, poput robnih rezervi koje se zbog poplava podebljavaju za 15 milijuna kuna, te HANDA-e, koja će dobiti 11 milijuna kuna više, Ministarstvo gospodarstva će u konačnici ostati bez 106 milijuna kuna. ( Adriano Milovan)
MIRANDO MRSIĆ, rad i mirovinski sustav: Za mirovine i nezaposlene više novca
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, prema neslužbenim informacijama, u rebalansu bi trebalo dobiti oko 330 milijuna kuna više za isplatu mirovina i naknada za nezaposlene.
Time bi se ostvarile najave Vlade da se u mirovine i socijalu, barem onaj njen nužni dio, neće dirati, odnosno da isplata mirovina i naknada nezaposlenima neće postati upitna. S druge strane, tvrde naši sugovornici, uštede u Ministarstvu rada ostvarene su na nizu drugih stavki, posebno na materijalnim troškovima, kao i u dijelu plaća. (Adriano Milovan)
PREDRAG MATIĆ, branitelji: Neće biti smanjeno niti jedno pravo branitelja
Proračun Ministarstva branitelja rebalansom će biti smanjen za 23 milijuna kuna. No, zbog toga, tvrdi ministar Predrag Matić, neće biti smanjeno niti ukinuto niti jedno pravo stradalnika Domovinskog rata. - I premijer Zoran Milanović je rekao da nema smanjivanja prava invalidima i braniteljima. Ove tražene uštede u najvećem dijelu ćemo ostvariti na stavci za Javnu ustanovu “Memorijalni centar Vukovar” jer taj projekt još nije u punom pogonu pa novac koji je planiran neće biti u potpunosti iskorišten - objasnio je ministar Predrag Matić. (Sandra Bolanča)
MILANKA OPAČIĆ, socijalna politika i mladi: Pregovori su počeli, nismo još definirali gdje rezati
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić tvrdi da oko rebalansa budžeta u njezinu resoru, teškom gotovo šest milijardi kuna, još ništa nije definirano.
Najveći dio proračuna Ministarstva socijale, oko pet milijardi kuna, odlazi na zajamčene socijalne transfere poput dječjeg doplatka, rodiljnih naknada, socijalne pomoći i invalidnina.
- Pregovori o uštedama su tek počeli, nije definiran iznos koji moje ministarstvo mora uštedjeti - poručila je Opačić iz Rima s konferencije Vijeća EU o rodnoj ravnopravnosti. ( Kristina Turčin)
VEDRAN MORNAR, obrazovanje, znanost i sport: Očekuju se veće uštede nego u ostalim resorima
- Od svih se ministarstava očekuju uštede, no nadam se da u svjetlu nove Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, čija provedba zahtijeva dodatan novac, ovo ministarstvo ipak neće trebati ostvariti značajne uštede - kaže ministar Vedran Mornar. Na sastanku o rebalansu, naime, dobio je poruku da se od njega očekuju uštede čak i nešto veće nego od ostalih jer sustav ima mnogo zaposlenih. MZOS ima proračun od oko 11 milijardi kuna, a više od 90 posto ide za plaće. Kako je ustvrdio Mornar, rečeno je da se plaće neće dirati. - Na sastanku s Lalovcem o tome ću koliku točno uštedu od nas očekuje - rekao je. ( Mirela Lilek)
KOMENTAR MLADENA PLEŠEA Nema ušteda ako ih budu diktirali izbori
Izraditi prijedlog rebalansa državnog proračuna u zemlji koja je toliko dugo u teškoj gospodarskoj krizi, i to još uoči predizborne godine, kada se uz financijske i ekonomske izračune mora voditi računa o političkoj dimenziji budžeta, izazov je s kojim se nije lako nositi.
Stoga ne čudi što ministar financija Boris Lalovac najavljuje da će zadnju riječ prepustiti premijeru Zoranu Milanoviću. Što znači da će se odluke o uštedama u proračunu, s obzirom na predizbornu godinu, temeljiti ponajprije na političkim kriterijima.
Ministar Lalovac, sudeći po njegovim izjavama, vrlo dobro zna gdje se može uštedjeti novac. Uostalom, najavom da će se najviše pročešljati plaće i troškove zaposlenih u državnoj i javnoj upravi, brojne subvencije, rashode za zdravstvo, poslovanje agencija, zavoda i fondova te porezne rashode, ministar Lalovac jasno je dao do znanja gdje vidi mogućnost uštede neophodnih pet milijardi kuna.
Sasvim je, međutim, izvjesno da njegovi kriteriji nisu sukladni političkim interesima u predizbornoj godini.
I tu se krije najveća opasnost po proračun: ako politički kriteriji budu dominantni, od pravih ušteda neće biti ništa. A ono rezanje rashoda koje će biti napravljeno može donijeti više štete nego koristi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....