ZASTRAŠUJUĆI REZULTATI

ANALIZA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE Pročitajte gdje se u Hrvatskoj najteže, a gdje najlakše nalazi posao!

Svaki peti radno sposoban stanovnik Hrvatske u potrazi je za zaposlenjem
 Darko Tomas / CROPIX

Izgubite li posao u Zagrebu ili Puli, šanse da ćete naći drugo zaposlenje, unatoč velikoj nezaposlenosti, postoje. No, ako bez posla ostanete u Petrinji ili Đakovu, mogućnosti novog zapošljavanja doista su minimalne.

Takav se zaključak može izvući kada se broj nezaposlenih usporedi s ukupnim brojem stanovnika u radnoj dobi u najvećim hrvatskim gradovima. Tu je analizu, koristeći se rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, napravio Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Njeni su rezultati zastrašujući: oni pokazuju da je udio nezaposlenog u ukupnom stanovništvu u radnoj dobi još prije dvije godine dosegao udio od gotovo 20 posto! Ovdje valja naglasiti da se ne radi o uobičajenom mjerenju nezaposlenosti, već o udjelu broja nezaposlenih u populaciji pojedinih gradova, što znači da bi podaci o pravim stopama nezaposlenosti, onima koji se izračunavaju kao udjel u aktivnom stanovništvu, onom koje radi ili traži posao, bili još porazniji.

Socijalna katastrofa

Najteže je stanje u Petrinji. U nekad jakom industrijskom središtu, udaljenom samo 50-ak kilometara od hrvatske metropole, nezaposleni su još u u vrijeme popisa stanovništva činili 19,5 posto ukupnog stanovništva u dobi između 15 i 65 godina. Slično je stanje i u nizu drugih hrvatskih gradova - od Vukovara i Đakova na istoku zemlje, preko Siska, pa do Kaštela i Sinja. U svima njima udio nezaposlenih u stanovništvu radne dobi iznosi 15 ili više posto, što se već može opisati kao socijalna katastrofa.

U Vladi su izračunali da je tijekom recesije u Hrvatskoj nezaposlenost porasla za 187.000. Od toga broja, kazao je ovih dana potpredsjednik Vlade Branko Grčić, u mandatu Kukuriku Vlade rast nezaposlenosti iznosi 30.000. Na to je, uostalom, ovih dana upozorila i Europska komisija, koja je u proljetnim prognozama za članice EU i kandidate Hrvatsku ocijenila kao zemlju koja je “zaglavila u recesiji” i čija se gospodarska aktivnost od 2008. do danas smanjila za 12 posto.

Suprotno optimizmu koji i dalje dolazi iz Banskih dvora, eurokrati nam za ovu godinu prognoziraju pad gospodarske aktivnosti za jedan posto i daljnji rast nezaposlenosti. Zamjetniji oporavak, tvrde u Bruxellesu, nije izgledan ni u sljedećoj godini, za koju nam u Europskoj komisiji predviđaju gospodarski rast od samo 0,2 posto, uz nastavak rasta nezaposlenosti.

Prema najnovijim podacima HZZ-a, u Hrvatskoj je trenutno nezaposleno nešto više od 350.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti krajem ožujka, što je i posljednji objavljeni podatak, iznosila je 21,6 posto. To znači da je svaki peti radno aktivan stanovnik bio u potrazi za poslom. Krajem ožujka na burzi rada bilo je prijavljeno gotovo 369.000 ljudi. Gledano po županijama, najviše nezaposlenih registrirano je u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, te u Gradu Zagrebu, što su i županije s najvećim brojem stanovnika.

Iza Grčke i Španjolske

No, unatoč velikom broju nezaposlenih, kojih je samo na području Grada Zagreba nešto manje od 50.000, posao nije nemoguće pronaći. Dio zasluga za to pripada i stranom kapitalu, koji je svoje poslovanje u Hrvatskoj locirao uglavnom u Zagrebu i okolici, te u Istri i na sjeveru zemlje.

Hrvatska već sada po nezaposlenosti spada u sam vrh EU. Međunarodno usporediva anketa metoda mjerenja nezaposlenosti, koju koristi Eurostat, pokazuje da veću nezaposlenost od nas u EU imaju samo Grčka i Španjolska.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:32