ANALITIČARI O STRANCI DALIJE OREŠKOVIĆ Slažu se da prostora za nju ima, ističu i minuse: 'Ime stranke i nije najsretnije, a tu je i kadrovski problem'

Bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković u siječnju osniva novu političku stranku.

Stranka će se zvati Start, što je akronim od imena Stranka Antikorupcije, Razvoja i Transparentnosti. Svoju političku snagu testirat će već na izborima za Europski parlament u svibnju, a na izbornoj listi bit će i Dalija Orešković.

- Naša bitka za parlamentarne izbore počinje izborima za Europski parlament. Cilj nam je da ljudima pokažemo nove javne politike za koje se zalažemo i tako ih potaknemo na što veću izlaznost. Dosadašnja praksa pokazala je da je iznimno slab interes birača za europske izbore, a oni su također važni iako ih se takvima ne doživljava - kazala je u subotu Dalija Orešković za Slobodnu Dalmaciju.

Što se tiče moguće suradnje s ostalim strankama, napominje kako odmah u početku jasno daju do znanja da nije moguća nikakva suradnja s HDZ-om i sa strankom Milana Bandića, dok su s ostalima otvoreni za razgovore.

Zasad je poznato da će se Startu pridružiti aktivist GONG-a Duje Prkut, te kazališni redatelj, glumac i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Marko Torjanac. Neka druga zvučna imena još se ne spominju.

Dalija Orešković potvrđuje da je razgovarala s nizom ljudi, pa i s onima koji su javnosti poznati, kao što su nezavisni saborski zastupnici Marko Vučetić i bivši SDP-ovac Bojan Glavašević.

- Mogli smo izabrati i kraći put i nekoga od sadašnjih neovisnih zastupnika uključiti u stranku te tako postati parlamentarnom strankom. No, to ne želim jer ne bi bilo u redu da nova stranka ima svoj klub zastupnika, a da on ne proizlazi iz izbornog legitimiteta. Time bismo pogazili ono za što se zalažemo i u startu bi bitka bila izgubljena. Nije cilj da stranka postane parlamentarna, nego da donese promjene - objašnjava Dalija Orešković.

Kad je najavila ulazak u politiku, razmišljala je o nekim neformalnijim oblicima djelovanja, kao što je platforma, no od toga je na koncu odustala jer je zaključila da je cilj svakog političkog djelovanja pobjeda na izborima, a put do te pobjede ide preko stranke.

Bivši savjetnik premijera Andreja Plenkovića, marketinški stručnjak Krešimir Macan ocjenjuje kako prostora za novu stranku ima, a koliko će se ona uspjeti nametnuti biračima, vidjet će se već na prvom testu, na EU izborima.

- Živi zid i Most dokaz su da postoji dio nezadovoljnih birača koji ne želi birati ni HDZ ni SDP, nego nešto treće. Takav je trend i u Europi. Ako se oni pozicioniraju kao alternativa koja nudi nešto drukčiju perspektivu, za njih ima prostora - smatra Macan.

To što u stranci zasad nema zvučnijih imena osim Dalije Orešković Macan ne drži njezinim nedostatkom.

- Nisu ni druge stranke drukčije počinjale. Ako se kreće s nečim novim, nije ni logično da okuplja stara i poznata imena. Osnivanje stranke otvoreni je poziv istomišljenicima da se pridruže - kaže Macan za Slobodnu Dalmaciju.

Što se tiče samog imena stranke Start, mišljenja je da možda i nije najsretnije izabrano.

- Na prvu ne budi nikakvu asocijaciju. Pomalo je bezlično i ostavlja čovjeka ravnodušnim - drži Macan.

Nekadašnji Mostov strateg, a već duže vrijeme nezavisni analitičar Ivica Relković također se slaže da postoji politički prostor u kojem bi se Start mogao razmahati jer trenutno ni jedna od postojećih stranaka ne daje jamstvo biračima da je u stanju biti predvodnik okupljanja nasuprot HDZ-u.

- SDP nema više tu snagu, a Živi zid, kao antisistemska stranka, ne može okupiti nikoga. Međutim, ono oko čega sam skeptičan jest postupak naglog stvaranja stranke. Dalija Orešković je poznato lice, ali tko je još uz nju tu poznat? - pita se Relković.

Smatra kako je problem, kad se već formira stranka, da joj priđu ravnopravno jaki ljudi kao što je Dalija Orešković.

- Netko tko je individualno dobio velik kredit u javnosti, kao što ga je dobila Dalija Orešković, može jedno vrijeme djelovati na način da potakne sebi slične misleće ljude da se pridruže. Takve je ljude teže tražiti i dobiti kad ste već osnovali stranku jer ih ne zoveš za ravnopravni okrugli stol, nego u hijerarhijsku situaciju koju ste već stvorili - naglašava Relković.

Jasno mu je, dodaje, da javnost vrši pritisak na nove ljude da što prije osnuju stranku, no mišljenja je da brzina nije uvijek dobra.

- Imamo tu dobrih i loših primjera. Stranka je nekad veći teret nego plus u ranoj fazi djelovanja. Isto tako, drugačije je kad javnost poznaje samo jednu osobu koja ima jedan afirmativni javni puls, umjesto pet ili deset vrhunskih osoba okupljenih oko iste stvari - napominje Relković.

Navodi primjer stranke Pametno.

- Oni su jasno profilirani, zna se gdje pripadaju, SDP-ov pad otvorio im je veliki prostor, no formirali su tek nekoliko stranačkih podružnica i nemaju efekt kakav bi se očekivao - zaključuje Relković.