Ana Juračić: Ogorčena sam, moram otići jer za znanost nema novca

ZAGREB - Kad je Ana Juračić išla u osnovnu školu, odlučila je da će postati znanstvenica.

- Voljela sam matematiku i fiziku pa sam mami rekla da ću se baviti znanošću. Kad su mi prošle godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) rekli da postoji mogućnost da postanem znanstvena novakinja, činilo se da sam na putu ostvarenja svoga sna. Nažalost, moja želja da se bavim znanošću u domovini ostala je samo san jer zbog nedostatka novca za znanstvene novake moram otići iz Hrvatske - rekla je Ana Juračić (25).

Pristala čekati

Ova mlada Riječanka u veljači prošle godine na zagrebačkom je PMF-u diplomirala fiziku - smjer geofizika s meteorologijom, i to s prosjekom ocjena 4,84. Kao najboljoj studentici na godini, Ani je zatim ponuđeno mjesto znanstvene novakinje na projektu prof. Zvjezdane Bencetić Klaić.

- Iako su me upozorili da ću neko vrijeme čekati, odmah sam prihvatila ponudu. U svibnju prošle godine PMF je odobrio zahtjev za moje novačko mjesto, koji je odmah upućen Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) - prisjetila se Ana, naglasivši da je u početku optimistički čekala da se riješi njezin slučaj.

Prilika koja se ne propušta

- Nakon pola godine čekanja počela sam se preispitivati, no moja obitelj me je hrabrila. Nakon 15 mjeseci bezuspješnog čekanja pružila mi se prilika da odem u SAD. Naime, na jednoj radionici na Braču prof. David Raymond, poznati svjetski stručnjak za tropsku meteorologiju sa Sveučilišta Novi Meksiko, ponudio je da dođem na doktorat u SAD. To je prilika koja se ne propušta i sad sam zaokupljena skupljanjem potrebnih dokumenata - rekla je Ana, čiji su osjećaji pomiješani.

- S jedne strane, veselim se odlasku u SAD jer je to dobro za moju karijeru, a s druge sam žalosna što odlazim jer sam se željela baviti znanošću u svojoj domovini. Osjećam se razočarano i ogorčeno: država je ulagala u moje obrazovanje, a sada sam prisiljena otići - rekla je Ana i dodala da je parola “Hrvatska zemlja znanja” samo floskula.

- U krizi se najprije srezalo izdvajanja za znanost, a nitko se nije bunio jer je naša znanstevna zajednica mala. Situacija je vrlo teška, fakultetima nedostaju mladi ljudi, a država nema novca za njih - ustvrdila je. Njezina je priča slična onima tisuća visokoobrazovanih ljudi koji svake godine napuštaju Hrvatsku. Studija Svjetske banke pokazala je da svaki treći Hrvat s diplomom živi u inozemstvu.

Bezizlazna situacija

Sa stopom migracije od 29,4 posto Hrvatska je prva zemlja u Europi po odlasku visokoobrazovanih ljudi i po tome je ispred BiH, Makedonije i Albanije. Neki se fakulteti, poput PMF-a, pretvaraju u prave tvornice za odljev mozgova.

- Ana Juračić je kod mene diplomirala i među našim je najboljim mladim inženjerima - rekao je prof. Branko Grisogono, voditelj poslijediplomskog doktorskog studija (PDDS) iz geofizike na PMF-u.

- Stanje PDDS-a na PMF-u je pred katastrofom jer se ne financiraju i neodobravaju znanstveni novaci; također, financiranje znanstvenih projekata kasni oko pola godine. Tako se tretiraju svi projekti, neovisno o produktivnosti i međunarodnoj prepoznatljivosti. Iako se pojačava odljev mladih i ponajboljih mozgova iz Hrvatske, o tom zabrinjavajućem fenomenu ne govore ni Vlada, ni HAZU, ni sveučilišni sindikati, ni hrvatska inteligencija - zaključio je prof. Grisogono.

Fuchs: Uzalud se troše velike svote na novake

- Nije mi poznat slučaj Ane Juračić, no MZOŠ će uskoro odobriti oko 300 novih mjesta za znanstvene novake. Naime, sredstva su nam limitirana i možemo odobriti samo onoliko mjesta koliko će ih se u osloboditi u sustavu jer će dio novaka završiti novački staž - rekao nam je ministar znanosti Radovan Fuchs, naglasivši da se trenutno u sustavu finacira 3090 znanstvenih novaka.

- Analize su pokazale da je od 2002. do 2009. godine samo 42 posto znanstvenih novaka uspješno završilo naovački staž, što znači da su velike svote potrošene uzalud. Najgora je situacija u medicini, gdje mjesto novaka služi kao čekaonica dok se ne dobije specijalizacija - dodao je Fuchs.