Obrazovanje je jedan od temelja društva, pomaže da društvo postane bolje, pomaže nam da odrastanjem postanemo bolji, pametniji, spretniji, otvoreniji, društveniji i odgovorniji ljudi. Obrazovanje nije otok sam za sebe, svatko od nas je dio sustava obrazovanja, svatko od nas utječe na njegov oblik, kvalitetu, učinkovitost i smislenost. I zato ne pitaj kome školsko zvono zvoni; Tebi zvoni. Parafrazirajući Donnea skrećem vam pažnju da svi zajedno možemo učiniti da obrazovanje u Hrvatskoj bude bolje ili možemo ignorirati školsko zvono i pustiti da obrazovanje polako tone.
Krenimo od pretpostavke da ipak želimo bolje obrazovanje. Što bismo mogli učiniti?
Podrška obrazovanju
Hrvatski sustav obrazovanje najčešće nije dobro povezan s roditeljima i lokalnom zajednicom. Čitajući kako nizozemski roditelji uređuju učionice, pripremaju jela za razredne, svečane večere ili dežuraju pod odmorima zajedno s učiteljima pitam se koliko toga bi bilo izvedivo u našim školama. Zar su samo kod nas roditelji toliko prezaposleni da nemaju vremena za djecu, ili smatraju da su djeca i škole briga samo učitelja? Pružanjem podrške školi i učiteljima mogle bi se organizirati izvrsne međugeneracijske aktivnosti, roditelji i lokalna zajednica mogli bi svojim znanjima i vještinama pridonijeti kvaliteti obrazovanja jer svi zajedno znamo i možemo više nego jedan učitelj. Pritom bismo i djeci dali povratne informacije koliko se cijeni doprinos roditelja, baka i djedova, koliko je važna zajednica u kojoj živimo.
Digitalne kompetencije
Digitalne kompetencije, informacijska i računalna pismenost, vještine 21. stoljeća često su spominjane fraze u obrazovanju, kao i digitalni urođenici, koji znaju sve jer odrastaju uz tehnologije i učitelji koji nisu iz tog svijeta pa eto imaju izgovor da ne znaju ništa. Sve te kompetencije uredno su nabrojane u NOK-u, opisane u međupredmetnim temama i nalaze se u kategoriji onoga o čemu svi trebaju brinuti. No, kod nas su digitalna, informacijska i računalna pismenost već dugo vremena na sporednom kolosijeku.
Istraživanje The International Computer and Information Literacy Study (ICILS) , provela je IEA - International Association for the Evaluation of Educational Achievement, 2013. u 21 zemlji. U Hrvatskoj je to istraživanje obuhvatilo 3533 učenika, 2736 učitelja iz 180 osnovnih škola.
Tijekom istraživanja provjeravala se pismenost učenika u četiri razine. Viša razina znači bolje kompetencije za korištenje IKT, kritičko promišljanje i kreativno stvaranje, zaštitu privatnosti. Nažalost, čak 11 % hrvatskih učenika nije doseglo niti 1. razinu, a samo 1 % ih je 4. razini - samostalno pronalaze i kritički procjenjuju informacije i proizvode, svjesni su ciljane publike i svrhe novog informacijskog proizvoda, da informacije mogu biti komercijalizirane i iskrivljene, razumiju mogućnosti i ograničenja korištenja tuđeg intelektualnog vlasništva.
U okviru za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije, DIGCOMP istaknuto je pet područja koja digitalna kompetencija obuhvaća:
Informacije: prepoznati, pronaći, spremiti, organizirati i analizirati digitalne informacije kritičko prosuđujući njihovu relevantnost i svrhu.
Komunikacije: učinkovito komunicirati u digitalnom okruženju, dijeliti sadržaje pomoću online alata, povezati se s drugima i surađivati korištenjem digitalnih alata, aktivno sudjelovati u online zajednicama i mrežama, odabrati načine komunikacije primjerene sudionicima, uvažavati kulturalne razlike. Biti odgovoran digitalni građanin, brinuti o svojim i tuđim digitalnim tragovima.
Stvaranje sadržaja: stvarati i uređivati nove sadržaje, uključivati i mijenjati prethodna znanja i sadržaje, kreativno se izražavati kroz digitalne medije, stvarati multimedijske sadržaje, obraćati pažnju na intelektualno vlasništvo, prava i dopuštenja. Znati kako podesiti programe, aplikacije i uređaje za svoje potrebe, razumjeti osnove programiranja.
Sigurnost: zaštititi svoje uređaje i sadržaje, razumjeti sigurnosne rizike i mogućnosti zaštite, brinuti o svojim i tuđim osobnim podacima i zaštiti privatnosti, štititi se od elektroničkog nasilja i online prijevara. Biti svjestan utjecaja tehnologije na zdravlje ljudi i okolinu.
Rješavanje problema: prepoznati digitalne potrebe i sadržaje, informirano odlučivati o najprimjerenijim digitalnim alatima za određenu svrhu, rješavati konceptualne probleme korištenjem digitalnih modela, kreativno se koristiti tehnologijom, rješavati tehničke probleme, podizati vlastite i tuđe kompetencije. Inovativno i kreativno koristiti tehnologiju
Umrežavanje podiže kvalitetu
Opisana područja, znanja, vještine i stavovi ne mogu se jednostavno preslikati u kurikulum jednog nastavnog predmeta. Kako bismo osposobili i pripremili djecu za korištenje tehnologije u sadašnjosti i budućnosti svi moramo raditi na njihovom digitalnom opismenjavanju. Optimistično se nadam da će dio posla preuzeti novi kurikulum za nastavu Informatike od 1. razreda OŠ pa sve do 4. razreda SŠ, ali i da će i konačno u svim nastavnim predmetima zaživjeti međupredmetna tema "Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije", kako bi svaki učenik dobio priliku pokazati svoju kreativnost i znanje kroz stvaranje digitalnih sadržaja te postao uzoran stanovnik virtualnog svijeta.
Uz sve dobrobiti koje nam je Internet donio, nažalost donio je i saznanje kolika je razlika između položaja učitelja, kurikuluma i stanja u školama u Hrvatskoj i ostalim zemljama Europske unije. Neke od tih razlika mogu se premostiti uključivanjem Hrvatske u EU obrazovne mreže, razmjenom informacija i povezivanjem s različitim institucijama koje vode brigu o obrazovanju. Zašto ne bismo i obrazovanjem postali dio EU i učili od najboljih?
Ovaj članak napisan je u sklopu inicijative okupljanja zajednice koja promišlja drugačiji, inovativan pristup poslovanju, a gdje obrazovanje igra veliku ulogu. Važan dio te inicijative je organizacija prve konferencije Corporate Innovation & Intrapreneurship o korporativnim inovacijama i poduzetništvu u organizaciji koja se održava 22. i 23. 10. 2015 u Zagrebu.
(Lidija Kralj, prof. matematike i informatike)