Aladrović najavio: ‘Covid potvrde u zdravstvu i socijalnoj skrbi uvode se od 1. listopada‘

Sve više europskih zemalja odlučuje se na stroge mjere za sve koji ne posjeduju COVID potvrde. Italija je donijela odluku o uvođenju najstrožih mjera u svijetu, a za njom ne zaostaje mnogo ni Slovenija. S obzirom na to da četvrti val epidemije u Hrvatskoj jača, mnogi se pitaju hoćemo li i mi krenuti stopama mnogih europskih zemalja. Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović u središnjem Dnevniku HTV-a odgovarao je na to, ali i brojna druga pitanja.

- Možemo vidjeti da susjedne zemlje imaju mnogo ekstenzivniju primjenu COVID potvrda od nas. Mi smo se odlučili za uvođenje u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi. Vezano uz sustav socijalne skrbi, COVID potvrde će biti obvezne za sve one koji su zaposlenici u sustavu bilo privatnom bilo javnom. S druge strane, za određene korisničke skupine, naravno, one najmlađe, neće biti obvezne, ali za domove za starije i nemoćne koji su i najugroženiji i čija je stopa mortaliteta najviša - potvrde će biti obvezne od 1. listopada, odnosno od datuma kad će se uvesti i u zdravstvu. Mi sad pretpostavljamo da će to biti 1. listopada - rekao je Aladrović.

Postavlja se i pitanje obveznog cijepljenja za određene skupine zaposlenika po uzoru na neke druge države. Evo, sad je i Slovenija uvela obvezu cijepljenja za zaposlene u državnoj upravi. Biste li kao ministar rada podržali takvo što i u Hrvatskoj?

- Mi smo od početka zauzeli stav o obveznom cijepljenju. MI ga ne propagiramo i ne želimo ga uvesti i ja se nadam da ga odgovornošću naših građana niti nećemo uvesti. Međutim, COVID potvrde su nekakva najblaža moguća mjera koju u ovom trenutku možemo uvesti kako bismo visok stupanj zaštite korisničkih skupina u prije svega ova dva resora, a ukoliko bude potrebe i drugdje, a to će se vidjeti i po kretanju epidemiološke situacije i savjetima stručnjaka - najavio je ministar.

Ako se rast broja zaraženih i onih koji završe u bolnici nastavi, a cijepljenje ne pomakne s mrtve točke - koliko je izgledno da se opet uvedu mjere zatvaranja u određenim sektorima? To bi bio novi trošak za državu na ime određenih naknada zatvorenima. Ima li uopće više novca za takvo što?

- Mislim da nije realno očekivati novi lockdown. Mi smo već dva puta imali vrlo intenzivne lockdowne, a imali smo ih u trenucima kad ili nismo imali dovoljno cjepiva ili cjepivo nije ni postojalo, a imali smo lošu epidemiološku sliku. Sad cjepivo postoji i dostupno je svima kako bi zaštitili sebe i svoju okolinu. Stvarno ne očekujem da će u budućnosti doći do nekog novog zatvaranja ekonomije. Što se tiče samog državnog proračuna, sve su to intenzivni udarci na taj proračun, ali mi smo tako očuvali radna mjesta, očuvali poslodavce i očuvali ekonomiju. Ako bude potrebe, mi ćemo to ponovno učiniti, ali sigurno ne kroz neki novi lockdown - poručio je Aladrović.

Očekuju nas izmjene Zakona o minimalnoj plaći. Što one donose poslodavcima, a što radnicima?

- Što se tiče izmjena Zakona o minimalnoj plaći odnosno prijedlogu koji je upućen Hrvatskom saboru, mi tako želimo pružiti neki dodatni socioekonomski zaštitni mehanizam našim zaposlenicima. To su izmjene koje se odnose na to da plaća mora biti ugovorena u bruto iznosu, da se moraju poštivati kolektivni ugovori i tako štitimo položaj radnika. Mi smo u svom mandatu, odnosno dva mandata Vlade Andreja Plenkovića, povećali tu minimalnu plaću za 36 posto.

Očekujemo, s obzirom na trendove koje vidimo na tržištu, da se povećaju plaće generalno, da ćemo do 31. listopada do kad moramo donijeti odluku, imati još jedno intenzivno povećanje minimalne plaće. O tome pregovaramo sa socijalnim partnerima. Ona trenutno iznosi 3400 kuna neto, mi smo trenutno u pregovorima sa socijalnim partnerima, što činimo redovno svake godine, i očekujem da ćemo i ovoga puta imati značajno povećanje - rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a ministar Aladrović dodavši da ne može reći o kolikom će se povećanju raditi.