Ako se Fond ne osnuje, Hrvatska gubi 60 mil. eura

ZAGREB - Fond solidarnosti, čijim bi se sredstvima pomoglo izbjeglicama u povratku ili integraciji u zemljama gdje se sada nalaze, još je prazan. Točnije, tijekom dvije godine od početne ideje postignuta je samo načelna politička suglasnost u državama regije da je on potreban, ali od njegova osnutka još - ništa.

Ni nakon beogradske konferencije ministara vanjskih poslova Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore u ožujku nije se puno odmaklo.

Gubljenje vremena

Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, upozorava da bi takvim otezanjem državama s prostora bivše Jugoslavije, pa time i Hrvatskoj, moglo izmaknuti između 50 i 60 milijuna eura pomoći.

- Osim načelne podrške, hrvatska Vlada nije izrazila spremnost za formiranje Fonda. Postoje signali iz Europske komisije i SAD-a da su oni voljni pomoći, ali ovdje se na tome nije puno učinilo. Krajnji je čas da se više ne gubi vrijeme jer takvim stavom države šalju poruku da ne zaslužuju ponuđenu pomoć. Što se Hrvatske tiče, to bi moglo zakomplicirati pregovore s EU, a i cijele odnose u regiji - drži Pupovac.

Novac bi donirali stranci

Fond bi se većinom punio stranim donacijama, a za to je potrebna donatorska konferencija. Novac bi bio namijenjen integraciji izbjeglica u novim sredinama ili kao pomoć onima koji se još uvijek žele vratiti, i to kroz podršku u obnovi kuća, stambenom zbrinjavanju, razvoju malog poduzetništva i obnovi infrastrukture.

Kao preduvjet, u Beogradu je prije tri mjeseca dogovoreno da se prvo utvrdi točan broj izbjeglica te tko od njih ima pravo potraživati neka prava. Nakon toga bi se znalo koliko je novca za to potrebno. No, prema objašnjenju hrvatske politike, upravo je razlika u tumačenju tko je izbjeglica, a tko nije kamen spoticanja, i to prije svega na relaciji Zagreb - Beograd.

- Hrvatska želi da se preko UNHCR-a usuglašenom metodologijom utvrdi točan broj izbjeglica iz Hrvatske koji su u Srbiji. Kada bi se provela deregistracija takvih osoba, vidjelo bi se koliko je stvarnih izbjeglica, socijalno ugroženih kojima treba pomoć, i to prije svega kroz integraciju u mjestima gdje se sada nalaze - objasnio je Mario Nobilo, ravnatelj Uprave za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. On priznaje da “stvari malo idu klimavo”, ali tvrdi da se ipak “napreduje”.

Prošlo svršeno - vlasništvo

Na pitanje kada bi konačno mogla biti usuglašena metodologija oko izbjeglica i bi li Fond mogao zaživjeti do kraja godine, Nobilo odgovara da će “za to možda biti potreban jedan, a možda i pet sastanaka”.

U Srbiji je službeno još uvijek oko 60.000 izbjeglih Srba iz Hrvatske, što hrvatska strana smatra pretjeranom brojkom za “političku upotrebu”. Tumači se da Beograd na taj način pokušava zadržati u središtu problem stanarskih prava koje izjednačava s vlasništvom za koje bi Zagreb trebao platiti kompenzaciju. Zagreb, pak, inzistira da su stanarska prava “davno svršeno vrijeme” i problem rješava isključivo kroz stambeno zbrinjavanje ili otkup, i to samo za one koji se stvarno vraćaju iz izbjeglištva.