Ako se do kraja lipnja cijepi još 800.000 stanovnika, bit će 70% zaštićenih

Srećom, odaziv na cijepljenje u Hrvatskoj i dalje je jako dobar i vjerujem da ćemo postići zadovoljavajuću razinu procijepljenosti građana. O tome koliko bi trebala biti kolektivna zaštita da se opasnost od širenja znatno smanji, još se vode rasprave.

Naime, za izvorni wuhanski soj korone smatra se da je dovoljno postići 70 posto kolektivnog imuniteta, ali za ovaj britanski koji se širi brže, to bi moglo biti i do 90 posto, istaknuo je epidemiolog prof. dr. Ozren Polašek. Dodaje da je realno očekivati da se može postići ukupna zaštita što cijepljenjem, što prebolijevanjem bolesti između 70 i 80 posto.

Najnoviji podaci govore da je u Hrvatskoj dosad cijepljeno 1,2 milijuna građana, od kojih s dvije doze 401.294, a potrošeno je ukupno gotovo 1,6 milijuna doza. Uspije li se do kraja lipnja cijepiti još oko 800.000 i ako se tome pribroji i 350.000 onih koji su preboljeli covid-19, Hrvatska bi mogla imati oko 70 posto zaštićenih, što se smatra granicom tzv. imuniteta krda ili kolektivnog imuniteta, kako to tumače znanstvenici.

To bi naime jamčilo, smatraju znanstvenici, relativno dobru zaštitu od korone. Istina, bilo bi bolje da je taj imunitet i veći 90 posto, što znači da bi se u prosjeku trebalo cijepiti barem 80 posto građana, uz desetak posto onih koji su već preboljeli koronu.

- Od 1,5 milijuna doza cjepiva, koliko bi trebalo stići do kraja lipnja u Hrvatsku, oko 500.000 potrošit će se za docjepljivanje dugom dozom već cijepljenih, a milijun doza ostalo bi za one koji bi se cijepili prvom dozom. Vjerujem da će interes za cijepljenje i dalje biti dobar jer dolazi vrijeme godišnjih odmora i većina bi ipak željela biti opuštena, odnosno družiti se na koncertima ili drugim priredbama za koje će se vjerojatno tražiti zelena potvrda - objašnjava prof. dr. Branko Kolarić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar.

Nabolja Mađarska

Inače, u zemljama EU u ovom je trenutku prvom dozom cjepiva cijepljeno 40 posto građana, a s dvije 16,8 posto. Kad se prate podaci po zemljama, situacija je različita i donekle ovisi o tome kad je u svaku od njih počela stizati veća količina cjepiva, a među njima je i Hrvatska.

Naime, u Hrvatskoj je dosad jednom dozom cijepljeno 30,9 posto odraslih, a s dvije 9,6 posto. Najbolja je Mađarska u kojoj je jednom dozom cijepljeno 58 posto stanovništva, a s dvije 34,8 posto. U Njemačkoj je prvu dozu dobilo 44,3 posto, a drugu 13,5 posto građana. Više od 40 posto cijepljenih jednom dozom imaju Francuska, Švedska, Španjolska, Italija, a procijepljenost s dvije doze najviše je do 19 posto.

No, nakon što je cjepivo postalo dostupnije negoli je to bilo početkom godine, u nekim se zemljama pojavio novi problem - hoće li se građani u tako velikom broju uopće htjeti cijepiti. Razlog je to da se sve češće pokušavaju naći stimulativne mjere koje bi one kolebljive ipak potaknule na cijepljenje.

Primjerice, u Srbiju gdje cjepiva ima, a cijepljenih je još malo, dijele bonove u vrijednosti od 180 kuna. Istina, prema nekim informacijama iz Srbije odaziv na cijepljenje je lošiji jer se u najvećoj mjeri nudi kinesko cjepivo te se ističe da otpora nema prema, primjerice, Pfizerovu. Usto, u Srbiji je riječ o cjepivima koja zasad ne priznaje EU pa ne mogu biti "ulaznica" u njezine članice.

I u SAD-u pokušavaju "vanjskim" poticajima potaknuti što više ljudi na cijepljenje. Kafići u New Jerseyju dijele besplatno pivo cijepljenima, a u New Yorku "časte" ih besplatnim džointom. Sve zato što se pokazalo da nakon što se procijepi oko 60 posto građana, cijepljenje ide puno sporije čak i u discipliniranom Izraelu, gdje je u vrlo kratkom roku jednom dozom cijepljeno čak 63 posto građana.

Cijepljenje djece

Za prof. dr. Polašeka to je tužno jer bi poticaj trebala biti ipak zaštita. Dodaje da, nažalost, uvijek ima onih koji se neće htjeti cijepiti ni uz te "stimulativne mjere". Za one koji se kolebaju možda i uspije takav "plan", ali ostaje činjenica da će život s covid-putovnicom koja bilježi cijepljenje ipak biti lakši pa će možda to potaknuti na cijepljenje i one koji se još nisu odlučili.

Dodatni doprinos kolektivnoj zaštiti dati će i cijepljenje djece, zasad starije od 12 godina, nakon što je Pfizer dobio odobrenje za hitnu uporabu. Očekuje se da će već u kolovozu početi cijepljenje djece i u EU kako bi do početka školske godine učenici stekli imunitet i konačno mogli u klupe i bez zaštite.