Ako povišicu dobiju policajci i suci, primanja rastu i Milanoviću, Plenkoviću... Evo za koliko

Plaće državnih, lokalnih i pravosudnih dužnosnika, među njima i one predsjednika Republike, Sabora, Vlade i saborskih zastupnika, ubuduće će rasti kao i one državnih službenika i namještenika, nakon što sindikati ispregovaraju veću osnovicu.

Vlada je, naime, nakon više od osam godina što se plaće dužnosnika nisu mijenjale, odlučila mijenjati zakone o pravima i obvezama državnih dužnosnika, o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnike, te o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi tako da će svi dužnosnici imati jednaku osnovicu za obračun plaće kao i državni službenici i namještenici.

Više od osam godina osnovica plaće za dužnosnike bila je 3890 kuna bruto, dok se osnovica za državne službenike i namještenika dogovarala u kolektivnom ugovoru na pregovorima između Vlade i sindikata i zadnjih nekoliko godina rasla je za više od 20 posto. Zadnja ispregovarana osnovica za službenike iznosi 6286,29 kuna. Sada će se Vlada i sindikati naći u doista apsurdnoj situaciji. Ministri će, naime, s njima pregovarati o većoj osnovici, koja će se onda i na njih odnositi, odnosno pregovarat će i za sebe veću osnovicu.

Ministarstvo pravosuđa i uprave u javno savjetovanje uputilo je izmjene ovih zakona, prema kojima bi se onda smanjili i koeficijenti državnim dužnosnicima, tako da će plaće ostati na približno istoj razini unatoč formalnom povećanju osnovice. No, budući da će u zakonu pisati da će osnovica za dužnosnike biti jednaka onoj koja se primjenjuje na državne službenike, sva buduća povećanja odnosit će se automatski i na političare.

Ovakav potez u Vladi pravdaju reformom sustava plaća, koja je i dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za koju je, tvrde, potrebno ujednačiti osnovicu. - Način izračunavanja plaće državnih dužnosnika uređuje se Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika dok se način obračunavanja plaća državnih službenika i namještenika uređuje drugim propisom te Kolektivnim ugovorom.

Ministarstvo je nositelj investicije "Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama", sustava HRM-a i COP-a iz NPOO-a. U okviru te investicije izradit će se novi sustav plaća u javnoj upravi, a da bi to bilo moguće postići, preduvjet je propisivanje jedinstvene osnovice za izračun plaća za sve korisnike državnog proračuna - odgovaraju u Ministarstvu pravosuđa.

Četiri zakona

Stoga su, dodaju, uputili prijedloge izmjena četiri zakona.

- Napominjemo kako se navedenim izmjenama ne uvodi novi sustav plaća jer će nominalna vrijednost plaće ostati nepromijenjena - poručuju. Točno je da će plaće izmjenama zakona u ovom trenutku nominalno ostati nepromijenjene, ali samo dok se ne podigne osnovica za državne službenike i namještenika, o čemu sindikati upravo pregovaraju s Vladom, kada će automatski i dužnosnicima rasti plaće.

Damjan Tadić/Cropix

U samom obrazloženju zakona, Ministarstvo je navelo kako zbog različitih osnovica za dužnosnike i službenike nije moguće uspoređivati plaće ni koeficijente, što je preduvjet za analizu plaća koja će onda poslužiti za izradu novog sustava plaća u državnoj službi pa je "u tu svrhu prijeko potrebno usporediti visinu koeficijenata državnih dužnosnika s visinom koeficijenata državnih službenika, utvrditi određene omjere između njihovih koeficijenata, a u analizama ugraditi kriterij usporedivosti i mjerljivosti koeficijenata i plaća državnih dužnosnika s koeficijentima i plaćama državnih službenika".

Interes struktura

Rok za donošenje novog Zakona o plaćama u državnoj službi je 30. lipnja 2023., zato će Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika ići po hitnom postupku, kako bi se do kraja ove godine mogle provesti potrebne analize koeficijenata i plaća te izraditi novi model plaća i prijedlog Zakona o plaćama u državnoj službi Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenik Iva Šušković kaže kako ovakvi prijedlozi mogu ukazivati na to da su se vladajuće strukture očito prvo pobrinule za svoje plaće. - Znači li to da će Vlada pregovarati sa sindikatima o povećanju osnovice dok istovremeno sebi bez problema dižu plaću - pita se Šušković.

U travnju je, dodaje, njezin sindikat radi umanjenja posljedica inflacije predložio izmjene i dopune Zakona o plaćama i Zakona o financiranju tako da povećanje mase sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave umjesto sada propisanih 20 posto, iznosi do 30 posto prihoda poslovanja lokalne i regionalne jedinice ostvarenih u prethodnoj godini. Predložili su i da prihodi ostvareni s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija više ne predstavljaju osnovu za umanjenje mase sredstava za plaće.

- Što je s tim prijedlogom i hoće li se i ove izmjene dogoditi u korist radnika u lokalnim jedinicama - pita Šušković. Osnovica za obračun plaće dužnosnika, koju je bivša SDP-ova Vlada Zorana Milanovića nekoliko puta smanjivala, zadnji put je zacementirana u prosincu 2014. i to na iznos od 3890 kuna bruto. Tadašnja je Vlada to napravila kako plaće dužnosnicima ne bi rasle nakon smanjivanja poreza na dohodak, već su one ostale iste.

Bivši SDP-ov ministar uprave Arsen Bauk kaže kako bi bilo poštenije da se osnovica plaće za dužnosnike veže uz medijalnu plaću.

- Tako bi plaća dužnosnika bila vezana za uspješnost njihovog rada, a ne za vještinu pregovaranja sindikalnih lidera – smatra Bauk.