'AKO IMATE NEPLAĆENE KAZNE, NEĆETE MOĆI IZVADITI NOVU VOZAČKU' Ostojić o novom zakonu

ZAGREB - Zbog neplaćenih kazni građani više neće moći dobiti novu vozačku i prometnu dozvolu, ali će se ipak moći javljati na javne natječaje, dobivati koncesije, otvarati tvrtke i obrte. Vlada, najavio je danas u Saboru ministar pravosuđa Orsat Miljenić, odustaje od namjere da novim Prekršajnim zakonom u Registar nenaplaćenih kazni uvede i druge prekršaje osim prometnih.

Prvotnim prijedlogom u Registru izrečenih, a neplaćenih prekršanjih kazni trebali su naime, završiti svi koji nisu platiti takve kazne za neki prekršaj, a posljedica je trebala biti da im država uskrati izdavanje nekih dozvola i isprava. Primjerice, ne bi se mogli javljati na javne natječaje, tražiti dozvole za koncesije, osnivati tvrtke i obrte...

VELIKA NOVOST: UVODI SE REGISTAR NEPLATIŠA PROMETNIH KAZNI 'Tko je na popisu ne može izvaditi vozačku'

No, Vlada je od tako široke primjene odustala zbog upozorenja saborskog Odbora za pravosuđe.

- Uvodimo taj registar izrečenih neuplaćenih kazni međutim zbog pitanja koja su se postavila na Odboru za pravosuđe oko recimo koncesija, oko javnih natječaja..., sada ga ostavljamo primarno za promet, vozačke i prometne dozvole. A za ostalo se može propisati drugim zakonima. Ideja je da registar profunkcionira, a nakon toga ga možemo širiti dalje – objasnio je ministar pravosuđa.

- Prvenstvena namjera izmjena Prekršajnog zakona je, rekao je Miljenić, smanjiti broj prekršajnih postupaka kojima su zatrapani naši sudovi.

Europski prosjek je 2 tisuće prekršaja na 100 tisuća stanovnika, a u Hrvatskoj je to čak 7 tisuća. Osim toga država uspijeva naplatiti samo 12 posto prekršajnih kazni. Stoga Vlada predlaže izmjene koje između ostalog uvodi institut beznačajnog prekršaja, a u naplatu prekršajnih kazni niz popusta. Plaćanjem na licu mjesta dobit će se popust od 50 posto, kazna će se moći zamjeniti radom za opće dobro, a u zatvor će se ići samo iznimno.

Svi zastupnici podržavaju namjeru da se smnji broj prekršajnih postupaka no, oporba nije sklona baš svim predloženim rješenjima. HDZ smatra kako je davanje popusta na plaćanje kazne odmah – kapitulacija države.

- Ne može se dati popust za plaćenje na licu mjestu jer se time de facto dolazi do izvansudskog ublažavanja kazne bez ikakvog kriterija. Odnosno jedini je kriterij da li imaš ili nemaš novaca – rekla je Ana Lovrin. Laburista Branko Vukšić se pak, založio da se prekršajne kazne vežu uz imovinski cenzus jer nije isto kada kaznu mora platiti radnik ili Željko Kerum.

- Sjetite se onog prekršaja kad je gospodin Kerum vozio prebrzo odnosno nisko letio i kada su ga uhvatili policajci i rekli mu da je kazna 2000 kuna, a on je rekao: zar samo toliko? Izvadio je 2000 kuna i platio. Nepravedno je da za isti prekršaj plaćaju istu kaznu i gospodin Kerum, i Ivica Todorić, i Tedeschi, i radnik sa 1800 kuna plaće. Zemlje moderne demokracije, zemlje u kojima se pravo upražnjava svakoga dana u svakome trenutku su riješile na taj način da oni koji imaju više plaćaju više – rekao je Vukšić.

Za HDSSB je uvođenje instituta beznačajnog prekršaja najvažnija novina u Zakonu. Josip Salapić upozorava kako bi se kod plaćanja na licu mjesta trebale izdavati uplatnice, a ne da policija izravno ubire keš od počinitelja.