Pred Hrvatskom je jedna od gospodarski najizvjesnijih godina do sada. Dok su ranije, u pravilu, jedino iz Vladinih krugova svaku sljedeću godinu proglašavali godinom oporavka, broj optimista sada je u porastu, pa nam stope rasta gospodarstva u sljedećoj godini ovoga puta navješćuju i iz dijela međunarodnih institucija. S druge strane, većina vodećih domaćih ekonomista ostaje skeptična i o 2015. i dalje govori ili kao o godini nastavka recesije ili kao, u najboljem slučaju, o godini stagnacije.
U godini kojoj je teško predvidjeti konačan rezultat, pa čak i to hoće li biti u plusu ili minusu, najveća očekivanja imaju u Banskim dvorima. Vlada je proračun za 2015. skrojila na projekciji rasta gospodarstva od 0,5 posto.
Dno EU uspješnosti
Nešto manje optimizma pokazuje monetarna vlast: u Hrvatskoj narodnoj banci naime u 2015. očekuju simboličan gospodarski rast od 0,2 posto. Ista, vrlo umjerena očekivanja gaje i u Bruxellesu, iz kojeg nam je Europska komisija nedavno također najavila stopu rasta gospodarstva od 0,2 posto, svsrtavši nas time po očekivanjima na samo dno ljestvice uspješnosti u EU u 2015.
Sedma krizna godina
Vodeći hrvatski ekonomisti, pak, na godinu koja dolazi gledaju pesimističnije. Posljednji u nizu onih koji prognoziraju nastavak recesije je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, koji u 2015. očekuje pad gospodarske aktivnosti od 0,5 posto. Istu prognozu prije nekoliko mjeseci dao je i Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke. Ostvare li se te najave, 2015. će biti sedma u nizu hrvatskih kriznih godina.
- Pokretača rasta nema ni u 2015. Očekuje nas blaga fiskalna konsolidacija, pa će javna potrošnja pasti, a nastavit će padati i osobna potrošnja - upozorava Stojić.Tek za nijansu optimističnija je Zrinka Živković-Matijević, makroekonomistica Raiffeisena. Njene prognoze za sljedeću godinu, naime, govore o nultoj stopi rasta, odnosno o stagnaciji gospodarstva. Ni ona ne vidi pokretače rasta u 2015.
- U ovoj godini nisu stvoreni preduvjeti za rast gospodarstva u sljedećoj godini - poručuje Živković-Matijević.
Za razliku od njih, Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke, nešto vedrije gleda u godinu pred nama. Po njemu, u 2015. možemo očkivati rast gospodarstva od 0,2 posto. No, čak i takav rast, ako do njega dođe, neće biti rezultat reformi koje bi hrvatsko gospodarstvo postavile na dugoročno održive temelje, nego ponajprije zahvata vlasti u sustavu poreza na dohodak, kojima se povećava neoporezivi dio dohotka i nastoji potaknuti osobna potrošnja, kao i očekivanog jačanja investicijskih aktivnosti, uglavnom zbog izborne godine.
- Takav rast, međutim, nije početak održivog gospodarskog oporavka. Fiskalni rizici su visoki i izostale su strukturne reforme - kaže Šantić.
Ništa od preokreta
Hrvatsku, dakle, u sljedećoj godini u najboljem slučaju očekuje niska stopa rasta gospodarstva. Ona neće biti dovoljna da preokrene negativne trendove na tržištu rada, na kojem je već sada preko 315.000 nezaposlenih. Nerealno je očekivati i da će kakav-takav gospodarski rast zamjetnije promijeniti crnu socijalnu sliku zemlje, u kojoj je krajem listopada blokirane račune imalo gotovo 320.000 građana i čija su neplaćena dugovanja dosezala 30 milijardi kuna. Ipak, čak i niska stopa rasta bila bi korak naprijed u odnosu na prijašnje godine.