‘Ako hitno ne donesete stroge mjere, umirat će ljudi koji ne bi trebali umrijeti‘

Iz Hrvatske liječnike komore stigao je dopis šest liječničkih organizacija i udruga (Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatska udruga bolničkih liječnika, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine, Hrvatsko društvo za infektivne bolesti HLZ-a i Hrvatsko epidemiološko društvo HLZ-a) u kojemu se od Vlade Republike Hrvatske zahtijeva da odmah donese stroge epidemiološke mjere.

Dopis su Vladi Republike Hrvatske uputili u ponedjeljak, 2. studenoga 2020. godine.

Cijeli tekst zahtjeva šest liječničkih organizacija prenosimo u cijelosti:

- Mi, vodstva organizacija i udruga hrvatskih liječnika, u ime hrvatskog liječništva od Vlade Republike Hrvatske tražimo hitno uvođenje strogih epidemioloških mjera. Ako Vlada bez odgode ne donese plan strogih mjera, a pod pretpostavkom da se nastavi dosadašnji rast hospitalizacija, oboljeli od COVID-19 kao i ostali pacijenti više neće imati jednake izglede za preživljenje. To jednostavno neće biti moguće.

Bez uvođenja strogih mjera, uz nastavak dosadašnjeg rasta, krajem studenoga 3.000 pacijenata oboljelih od COVID-19 trebat će liječenje u bolnicama. Hrvatska nema dovoljno liječničkih i sestrinskih timova, niti nužne medicinske opreme za taj scenarij. Hrvatski zdravstveni sustav će se u tom slučaju slomiti. Mi nećemo moći više kvalitetno liječiti niti pacijente oboljele od COVID-19, ali niti teške pacijente s drugim akutnim stanjima. Preopterećenost bolničkog sustava nužno bi za posljedicu imala urušavanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite koja već sada ima značajan manjak obiteljskih liječnika.

Dio bolnica u unutrašnjosti Hrvatske već je sada dostigao točku pucanja. Brojevi neumoljivo rastu. Broj hospitaliziranih bolesnika oboljelih od COVID-19 i onih na respiratorima je samo u listopadu narastao više od tri puta. Broj bolesnika s COVID-19 u bolnicama je s 286 početkom listopada narastao na 1.097 bolesnika, a broj onih na respiratorima s 26 na 81 bolesnika. Posljednjih je dana u Zagrebu bio zaražen, tj. pozitivan, svaki drugi testirani Zagrepčanin, a tek četvrtina novozaraženih u državi dolazi iz samoizolacije. Nažalost, moramo jasno reći: sustav testiranja i praćenja kontakata ne ispunjava više uspješno svoju ulogu u suzbijanju epidemije.

Tražimo da se hitno organizira učinkovit sustav praćenja kontakata pomoću pozivnih centara u kojima treba zaposliti zdravstvene i nezdravstvene djelatnike sa Zavoda za zapošljavanje. Upozoravamo još jednom: nužno je značajno povećati broj testiranja, jer je opsežno testiranje jedan od osnovnih alata za suzbijanje epidemije. Tražimo da se odmah donese plan strogih epidemioloških mjera, s jasnim kriterijima (tzv. semaforom) za uvođenje ili ukidanje svake mjere u narednom razdoblju, ovisno o kretanju glavnih brojčanih pokazatelja, poput planova koje su donijele mnoge europske vlade. U vezi s eventualnim promjenama, na taj će način, prema ključnim brojčanim epidemiološkim pokazateljima, naši građani unaprijed znati što ih čeka.

Bez strogih mjera donesenih sada, a uz ispunjavanje pretpostavke nastavka listopadskog rasta hospitalizacija, bolnice već za 30 dana neće moći uspješno liječiti niti sve bolesnike oboljele od COVID-19, no niti naše sugrađane koji će doživjeti primjerice moždani udar, srčani udar ili prometnu nesreću. U takvoj situaciji, nažalost, umirat će ljudi koji u funkcionirajućem zdravstvenom sustavu ne bi trebali umrijeti.

Mi, hrvatski liječnici, liječit ćemo pacijente i u takvim uvjetima. Predano, odgovorno i najbolje moguće. Međutim, bez strogih mjera uvedenih sada, već krajem studenoga bit ćemo prisiljeni donositi odluke tko će od pacijenata imati šansu za život, a tko neće. Jer respiratora i intenzivnih kreveta neće biti za sve. Naš poziv je liječenje ljudi, a ne donošenje odluke tko ima pravo živjeti.

Uvedite stroge mjere odmah, osigurajte pojačano testiranje i uspostavite funkcionalno praćenje kontakata. Omogućite svim građanima jednaku šansu za život i zdravlje, a nama liječnicima da im pomognemo na najbolji mogući način, svojim znanjem, iskustvom i vještinama, navodi se u dopisu što ga potpisuju dr. Krešimir Luetić, predsjednik HLK, Renata Čulinović Čaić iz HLS-a, Ivana Šmit iz HUBOL-a, Nataša Ban Toskić iz KOHOM-a, Marija Santini iz HDIB-a i Miroslav Venus iz HED-a