NEGATOVNE BROJKE

AGONIJA HRVATSKE EKONOMIJE Zbog pada potrošnje i gašenja industrije slijedi novi pad BDP-a

Knin, 050814.Svecano obiljezavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 19. obljetnice vojno - redarstvene akcije Oluja u Kninu. Na fotografiji: premijer Zoran Milanovic.Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
 Niška Stipaničev / CROPIX / Copyrighted

ZAGREB - Zbog slabosti investicija, potrošnje i industrijske proizvodnje, u drugom je tromjesečju, procjenjuje se, domaće gospodarstvo palo 11. kvartal zaredom, i to oštrije nego u prethodnom.

Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,6 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad - u rasponu od 0,2 do 1 posto.

Pokažu li se njihove procjene točnima, bio bi to oštriji pad gospodarstva nego u prvom tromjesečju, kada je skliznulo 0,4 posto.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

Pad gospodarstva u drugom tromjesečju ponajviše je posljedica slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a, na što ukazuje pad prometa u trgovini na malo od travnja do lipnja za otprilike 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Iako nešto sporijom dinamikom, osobna potrošnja na razini cijele godine nastavit će padati, jer je opterećena smanjenjem zaposlenosti, visokim pesimizmom, nastavkom procesa razduživanja i smanjenjem raspoloživog dohotka“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Ističe i to da u srednjoročnoj perspektivi osobna potrošnja neće biti predvodnik već sljedbenik rasta gospodarstva.

U drugom je kvartalu splasnula i aktivnost u industriji. Nakon rasta u prvom tromjesečju za 1,5 posto na godišnjoj razini, u drugom je kvartalu industrijska proizvodnja stagnirala. Niz od pet mjeseci neprestanog rasta, što nije zabilježeno još od početka recesije, prekinut je u lipnju padom proizvodnje za oštrih 1,7 posto.

Makroekonomisti u drugom tromjesečju očekuju i daljnji pad investicija, na što, među ostalim, ukazuje pad građevinske aktivnosti. Prema podacima DZS-a, u prvih pet mjeseci zabilježen je pad građevinskih radova prema izvornim indeksima za 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Privatne investicije zakočene su nepoticajnim poduzetničkim okruženjem, dok su javne investicije uvelike ovisne o inozemnom kapitalu i sposobnosti povlačenja sredstava iz EU fondova. U oba slučaja upitna je spremnost najavljivanih projekata, dok je sposobnost povlačenja iz EU fondova dodatno ograničena relativno malim administrativnim kapacitetima“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Upozorava i na to da se pojačava mogućnost lanca stečajeva kompanija nakon neuspješnog restrukturiranja u predstečajnim nagodbama.

Pozitivan doprinos BDP-u očekuje se, pak, od rasta izvoza, što se zahvaljuje jačanju gospodarstva eurozone, najvećeg hrvatskog trgovinskog partnera.

U prvih šest mjeseci ove godine Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 37,4 milijarde kuna, što je za 13,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno je uvoz porastao 3,7 posto, na 63,6 milijardi kuna.

„Izvoz predstavlja jedinu sastavnicu BDP-a koja bi mogla ublažavati nepovoljna kretanja, iako rizik od usporavanja oporavka gospodarstava u Europi u drugom dijelu godine može umanjiti potencijal izvoza“, navodi se u anketi Hine.

Zbog slabih prvih šest mjeseci, dio makroekonomista povećao je procjene pada gospodarstva u ovoj godini.

Osam makroekonomista očekivalo je prije tri mjeseca pad BDP-a za 0,4 posto, a u najnovijoj anketi Hine procjenjuju da će gospodarstvo oslabiti 0,6 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 0,3 do 1 posto.

To znači da bi se recesija nastavila šestu godinu zaredom, a kao jednu od ključnih kočnica rasta makroekonomisti navode fiskalnu prilagodbu, koju od Hrvatske traži Europska komisija.

U okviru Procedure prekomjernog deficita (EDP) Hrvatska bi, naime, trebala poduzeti strukturne mjere konsolidacije kako bi spriječila neodrživu dinamiku rasta javnog duga i smanjila deficit proračuna opće države u iduće tri godine ispod 3 posto BDP-a.

„Jednu od ključnih unutarnjih kočnica rasta u ovoj godini, ali i u srednjoročnoj perspektivi, predstavlja fiskalna prilagodba. Podaci o dosadašnjem ostvarenju državnog proračuna potvrđuju naša predviđanja o bitno manjoj ovogodišnjoj prilagodbi od one predviđene EDP-om. To implicira snažniju prilagodbu narednih godina“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Zbog toga će fiskalna konsolidacija i u idućem razdoblju negativno utjecati na BDP.

No, „time bi se konačno obuzdala neproduktivna državna potrošnja, što bi kratkoročno negativno utjecalo na stopu rasta BDP-a, ali bi se s početkom reformskih poteza stvorili preduvjeti za održivi rast i usmjerila sredstva u produktivne svrhe“, navodi se u anketi Hine.

Ponajviše zbog fiskalne prilagodbe, i vodeće svjetske institucije očekuju pad hrvatskog gospodarstva u ovoj godini. Tako Europska komisija očekuje pad BDP-a za 0,6 posto, kao i Međunarodni monetarni fond (MMF).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 17:01