VLASNIK EUROHERCA

AFERA FIMI MEDIA 'Kad me je Sanader tražio 100.000 maraka, pazio je da ga Vlado Šeks ne čuje’

Dubravko Grgić je već dva puta ispričao svoj nedolazak na zagrebački Županijski sud
Zagreb, 151211.Zupanijski sud.Nastavak sudjenja Ivi Sanaderu, bivsem predsjedniku vlade u slucaju Hypo banka. Na slici: Ivo Sanader. Foto: Damjan Tadic / Cropix *** Local Caption ***
 Damjan Tadić / CROPIX

Vlasnik koncerna Agram Dubravko Grgić svjedočio je danas na Županijskom sudu na nastavku suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu i ostalim optuženima u aferi Fimi Media.

Grgić je ispričao kako ga je Sanader 2003. tražio da “njegov” Euroherc donira HDZ-u za predizbornu kampanju milijun njemačkim maraka, kao i dodatnih 50 do 100 tisuća maraka za potrebe samog Sanadera u toj kampanji.

Vlasnik Euroherca ponovno se nije pojavio kao svjedok: 'Ako se na odazove na poziv suda po njega će doći policija'

- Iz podružnice Euroherca u Osijeku, preko direktora Darka Tolića došla je inicijativa za razgovor koji sam imao sa Sanaderom. Sastali smo se u zgradi Euroherca u Zagrebu, a uz mene i Tolića prisutni su bili Sanader i Vladimir Šeks. Sanader je na tom sastanku rekao kako su unutar HDZ-a odlučili da pet tvrtki financira njihovu kampanju svaka s po milijun maraka te da je Euroherc jedna od njih. Ja sam pitao je li Euroherc možda nešto dužan, jer da toliko ne možemo platiti. Ponudio sam im drugo rješenje, da neka članica koncerna donira određeni iznos, te da do financijskih sredstava dođu po drugom modelu, preko osiguranja svoje imovine i isplate posredničkih provizija u iznosu od 18 posto. Tada se to moglo legalno ostvariti. Samo preko takvih premijskih prihoda za osiguranja imovine na području Dubrovnika i Zadra mogli su ostvariti proviziju od 3,5 do 4 milijuna kuna. Njima se to svidjelo, Šeks je rekao kako u Hrvatskoj imaju 156 gradonačelnika i dogradonačelnika - ispričao je Grgić napominjući da se radilo samo o načelnom razgovoru bez konkretnog dogovora.

Prisjetio se i kako ga je Sanader tijekom tog sastanka u nekoliko navrata, i to dok su Šeks i Tolić razgovarali, a da ga oni ne bi čuli, tražio da i njemu osigura 50 do 100 tisuća maraka.

- Shvatio sam da je to bilo za osobne potrebe njegove kampanje - izjavio je Grgić, nakon što mu je predočeno da je u svjedočenju u istrazi naveo kako ga je Sanader, govoreći mu na uho, tražio 100 tisuća maraka za osobne potrebe.

Euroherc je “pomogao” HDZ-u kroz kupnju knjiga dr. Franje Tuđmana za iznos od pola milijuna kuna.

-To su realizirali Tolić i Ivan Drmić. Knjige su kupljene preko tvrtke Euroinvesting od jedne firme čijeg se naziva ne sjećam, ali znam da je direktor te tvrtke kasnije bio glavni urednik Vjesnika. Smatrao sam da smo time dovoljno donirali - istaknuo je Grgić ustvrdivši da su kupljene knjige u cijelosti preuzete od prodavatelja. No, prema iskazu koji je dao u istrazi, a koji mu je danas predočen, proizlazi da su preuzeli samo dio knjiga “tek toliko da bi imali pokriće za izvršeno plaćanje”, kao i da preuzete knjige skupljaju prašinu u podrumu Euroherca.

- Ako sam to rekao, tako je i bilo, ali ta rečenica mi nije logična tako da to sigurno nisam rekao - izjavio je Grgić, kojega je sutkinja Ivana Čalić višekratno upozorila da je na zapisniku iz istrage njegov potpis te da je navedeno kako je zapisnik pročitao i da na njega nema primjedbi. S obzirom da je Grgić stalno upadao u riječ sutkinji, na koncu ga je upozorila kako je elementarna kultura da ne govori paralelno s drugima, nakon čega se svjedok primirio.

Unatoč kupljenim knjigama, Sanader, tvrdi Grgić, nije bio zadovoljan “angažmanom” Euroherca. Takve informacije do Grgića su doprijele preko Tolića i Marija Zubovića. Grgić je naglasio kako je HDZ trebao pokrenuti inicijativu za osiguranje imovine i ishođenje sredstava kroz provizije, ali to nije učinio.

Također je kazao kako zahtjevi političkih sranaka za doniranjem njihovih kampanja nisu bili ništa neuobičajeno. Dodao je kako je samo te 2003. godine bilo 15-tak takvih zathjeva, što od središnjica pojedinih stranaka što od njihovih podružnica. Euroherc je nastojao, rekao je Grgić, svima udovoljiti i isplaćivao je donacije iz za to predviđenih fondova.

Na posebno postavljeno pitanje je li siguran da se radilo o 2003. godini, Grgić je rekao da jest iako ga je, kako je dodao, mučilo to što se razgovaralo o njemačkim markama, a euro je već bio uveden.

Upravo zbog toga optuženi Sanader stavio je prigovor na vjerodostojnost njegova iskaza ustvrdišvi da je Grgićeva priča iskonstruirana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 17:20