DANAS SE REAFIRMIRA

16 GODINA NAKON SMRTI PRVOG HRVATSKOG PREDSJEDNIKA Tuđmana danas priznaju i ljevica i desnica

Iako je njegova politika izazvala prijepore danas ga svi uvažavaju kao najzaslužnijeg za stvaranje neovisne Hrvatske
 Arhiva

Šesnaest godina poslije smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, na sceni je svojevrsni povijesni revival. Čovjek čija je smrt 10. prosinca 1999. doživljavana kao otvaranje prostora za demokratizaciju Hrvatske posljednjih godina - ne samo na desnici već i među lijevim političarima - iznova se doživljava kao utemeljitelj današnje Hrvatske. Pritom se apstrahira njegova odgovornost za kriminalnu privatizaciju i opstrukciju parlamentarizma, a u prvi plan stavljaju zasluge za nezavisnost i pobjedu u ratu. U takvoj atmosferi, nije neobično kad Zoran Milanović predlaže da se zagrebački aerodrom nazove po Tuđmanu, a u nizu gradova niču spomenici s likom bivšeg predsjednika.

Je li riječ o prolaznom trendu ili trajnom reafirmiranju povijesne uloge Franje Tuđmana?

Tuđman je bio sudionik u partizanima od 1941., a nakon rata, u Glavnom stožeru JNA, potom na visokim vojno-političkim položajima, u Glavnoj personalnoj upravi, Ministarstvu obrane i Generalštabu. Čin general majora stekao je 1960. pa na vlastiti zahtjev napustio vojnu službu 1961. i osnovao Institut za historiju radničkog pokreta u Zagrebu, čiji je ravnatelj bio od 1961. do 1967. godine.

Ploče (Denis Jerković/Cropix)

U hrvatskom izdanju Wikipedije ovako izgleda kratak opis Tuđmanova javnog djelovanja:

"Njegova je politika izazvala prijepore u dijelu domaće i međunarodne javnosti. Oporba ga je kritizirala zbog autoritarnog političkog nastupa i naglašeno stranačke vlasti, uz neuspjelu privatizaciju tzv. društvenog vlasništva. Otišao je, unatoč tomu, kao karizmatska ličnost, najzaslužnija što je Hrvatska stekla svoju neovisnost, obranila se od velikosrpske agresije i oslobodila svoja okupirana područja".

Osijek (Vlado Kos/Cropix)

- Za donošenje potpuno objektivnog stava o Tuđmanu treba proći još vremena, ali sadašnji revival nije isključivo motiviran dnevnopolitičkim razlozima - smatra politolog Berto Šalaj.

Prema Šalaju, nema nelogičnosti kad se Milanović poziva na Tuđmanove zasluge u stvaranju države. Aktualni premijer, drži sugovornik Jutarnjeg lista, vjerojatno smatra da je Tuđman značajna ličnost i nastupa iskreno kad predlaže preimenovanje ulica ili najveće zračne luke u zemlji.

Kudikamo skeptičniji je bivši diplomat Ivica Maštruko, koji sadašnju retuđmanizaciju opisuje kao povratak korijenima, a takvi pokušaji uvijek dožive fijasko.

- Povratak korijenima uvijek traže institucije i ideologije kad se nađu u krizi identiteta, bez obzira na to radi li se o Crkvi, Komunističkoj partiji ili HDZ-u. Takvi pokušaji počinju kao revival, a završavaju kao farsa. Tuđman je povijesna ličnost koja je djelovala u potpuno drukčijim političkim, strateškim i vojnim okolnostima od današnjih, i zagovarati tuđmanizam dvadeset godina kasnije je loša dnevna politika - upozorio je Maštruko.

Knin (Foto: Ante Čizmić/Cropix)

Nasuprot ovome, Mate Granić, koji je u 90-ima kao šef diplomacije blisko surađivao s Tuđmanom, uvjeren je da je "neponovljiva njegova uloga u povijesti Hrvatske".

Mate Granić će iznijeti i argumente za svoju tezu: - Franjo Tuđman je bio državnik koji je znao donositi odluke, što sam doslovno svakodnevno imao priliku vidjeti. Recimo, ovih dana, obilježavamo 20 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, kojim je spašena Bosna, a u tome su glavnu ulogu imali Amerika i Hrvatska predvođena Tuđmanom - tvrdi Granić.

Ali i Šalaj i Maštruko prilično slično ocjenjuju važnost Franje Tuđmana.

Pakoštane (Luka Gerlanc/Cropix)

- Sada je situacija takva da se posljednjih godina ističu njegove pozitivne osobine i u prvi plan stavlja to što je vodio Hrvatsku prema nezavisnosti i pobjedi u Domovinskom ratu koji nam je nametnut. Sve to je točno, ali problem kod takvog pristupa jest da se minoriziraju loše strane Tuđmanove politike, kao što je odgovornost za privatizaciju ili nedemokratičan odnos prema manjinama, od nacionalnih do seksualnih. Franjo Tuđman nije bio jednoznačan jer je i lider koji je vodio naciju, ali i čovjek koji nije imao dugoročnu viziju kako bi trebala izgledati Hrvatska koja bi jednog dana mogla ući u Europsku uniju. Hrvatska danas treba drukčiju paradigmu razvoja od one iz Tuđmanova razdoblja".

Međutim, nije točno da je Tuđman bio diktator, kako ga opisuju pojedini kritičari. - Franjo Tuđman je imao demokratski legitimitet za razliku od nekih njegovih prethodnika poput Tita - upozorit će Berto Šalaj.

Vrlo slično rezonira Ivica Maštruko, koji je Tuđmana upoznao 1990. i često se susretao s tadašnjim šefom države. Iako je znao da se politički neistomišljenici, Tuđman je uvažavao svog sugovornika. - On je povijesna ličnost koja je imala dobre i loše strane, ali za konačnu ocjenu još ćemo pričekati - kaže Maštruko.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 16:13