Profesor ekonomskih znanosti Siegfried Schönherr s minhenskog Ifo instituta prekjučer je vodio glavnu riječ na prezentaciji HDZ-ovog gospodarskog programa najužem vodstvu HDZ-a, a na šefa oporbe Tomislava Karamarka ostavio je takav dojam da ga, neslužbeno doznajemo, razmišlja angažirati za savjetnika u Vladi, naravno, ukoliko osvoji vlast. Schönherr je inače šef Odjela za međunarodne projekte na prestižnom njemačkom institutu, te je jedan od petnaest ekonomskih stručnjaka koji su radili na projektu nazvanom: “Kratkoročni i dugoročni uvjeti za jačanje održivog razvoja i zapošljavanja u Hrvatskoj”, kojim predsjednik HDZ-a Karamarko želi Hrvatsku izvući iz gospodarske krize. I dok HDZ-ovci skrivaju program, pokušali smo doznati tko su njemački stručnjaci koji su se posljednjih deset mjeseci bavili pitanjem hrvatskog gospodarstva.
Voditelj projekta bio je Schönherr, inače ekonomist koji je radio na reformi gospodarstva u istočnoj Njemačkoj. Pokušali smo s njim porazgovarati o samom projektu, te doznati nešto više o članovima stručnog tima, ali odbio je komunikaciju.
Objavljeni radovi
- Hvala vam na interesu. Ali javite se u Zakladu Hrvatskog državnog zavjeta – uputio nas je Schönherr. Zanimljivo je da se upravo Schönherr već desetljećima, među ostalim, stručno bavi ekonomskim pitanjima Trećeg svijeta. Na Ifo institutu radi od 1984. godine, a 80-tih je živio u Keniji, pa se, među ostalim, bavio regionalnim planiranjem u Zimbabveu, no glavni fokus njegova znanstvenog rada su “ekonomije u transformaciji i zaostale u razvoju”.
Zato se među njegovim objavljenim radovima mogu naći naslovi poput “Gospodarska situacija i reformski procesi u zemljama centralne Azije pod utjecajem rata u Afganistanu” (iz 2002.) ili ‘Kazahstan - gospodarstvo i reforme’ (iz 1996.). Minhenski institut osnovan je, spomenimo, 1949. godine, i jedan je od najuglednijih ekonomskih instituta u svijetu, a vodi ga glasoviti ekonomski stručnjak prof. dr. H ans-Werner Sinn, koji je također član, među ostalim, Savjetodavnog vijeća Ministarstva gospodarstva Savezne Republike Njemačke, Bavarske akademije znanosti, Njemačke akademije znanosti Leopoldine, Europske akademije znanosti i umjetnosti...
Nove tehnologije
Osim Schönherra, u Zagrebu je na prezentaciji gospodarskog programa bio i ekonomski stručnjak Oliver Flack, inače šef Odjela novih tehnologija i industrije pri Ifo institut. Flack je stručnjak za nove tehnologije, industriju, pa, među ostalim, i telekomunikacije, a najviše projekta na institutu radio je upravo za Deutsche Telekom.
No, bavio se i drugim društvenim temama, pa je objavio 2011. godine rad: “The phantom of the opera: Cultural amenities, human capital, and regional economic growth” (Fantom u operi: kulturni sadžaji, ljudski kapital i regionalni ekonomski rast), u kojem analizira povezanost naseljavanja na područijima sa kulturnim sadržajima, odnosno analizira profil ljudi koji su se naseljavali u blizini opernih kuća koje su vladajući diljem Njemačke gradili kao znak prestiža.
Flack je također 2014. godine objavio rad na temu “Why Are Educated and Risk-Loving Persons More Mobile Across Regions?” (Zašto su obrazovani i skloni rizičnim ljubavnim odnosima mobilnija radna snaga?), a bavio se i tematikom izbora “E-lections: Voting Behavior and the Internet” (E-izbori: ponašanje glasača i izbori). U Zagreb je s dvojicom ekonomista stigao i Julio Saavedra, zadužen za odnose s javnošću na samom Institutu.
Državna razina
Međutim, na službenim stranicama Instituta navedeni su svi stručnjaci koji su radili na projektu, pa je osim ekipe hrvatskih suradnika, i trojica koji je ovih dana posjetio Zagreb, nabrojano još 12-tak stručanjaka: većina ih je sa instututa u Munchenu, ali sudjelovali su i oni s podružnice Instituta u Dresdenu. Zamjenik generalnog direktora podružnice iz Dresdena Joachim Ragnitz, ekonomski stručnjak za Istočnu Njemačku, koji je od 2007. godine direktor na Institut te predavač na Tehničkom sveučilištu u Dresdenu.
Također je član raznih savjetodavnih povjerenstava na federalnoj i državnoj razini, a njegovo glavno područje istraživanja je ekonomski razvoj u istočnoj Njemačkoj. Zanimljivo je da je jedini vanjski suradnik na projektu bio je Rigmar Osterkamp, profesor političkih znanosti pri Fakultetu političkih znanosti u Munchenu, a jedan je od trojice autora knjige “The Global Organ Shortage” (Globalna nestašica organa) u kojoj se bave moralno kontroverznom medicinskom dilemom: u knjizi predlažu kompenzaciju za donatore organa u javno kontroliranim uvjetima.
Brojna ekipa
Uz njega su iz Dresdena aktivni na projektu bili i Johannes Steinbrecher te Michael Weber. Ostali stručnjaci su: Martin Werding, Markus Reischmann, Marina Riem, Marcus Drometer, Erdal Yalcin, Thomas Steinwach i Teresa Buchen.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....