10 godina od referenduma ‘Srđ je naš‘: Otimanje javnih dobara uz more i dalje ne mogu spriječiti građani

1. Deseta je obljetnica inicijative "Srđ je naš" čiji ste bili koordinator. Zbog čega je ono uopće bio raspisan referendum?

- Referendum je održan na zahtjev građana zbog brojnih nezakonitosti i pogodovanja koja su pratila taj projekt gradnje golf-resorta na Srđu. Tadašnji gradonačelnik Vlahušić obećao je referendum predizborno, a nakon prvog sastanka u četiri oka s investitorom, predomislio se. Taj megalomanski projekt nazivao se "golf na Srđu".

2. Što danas rade inicijatori inicijative, gdje su političari koji su planirali apartmanizaciju s golfom?

- Inicijatori inicijative "Srđ je naš "su i danas na svojim radnim mjestima u dubrovačkim školama i organizacijama civilnog društva. Neki od nas su i prisutni na političkoj sceni u strankama Srđ je Grad i Možemo! Kuma projekta gđa Šuica je na mjestu potpredsjednice Europske komisije, a Andro Vlahušić je u saborskoj mirovini.

3. Čitam da ‘investitori‘ još tuže Zelenu akciju. Kakvi su to sporovi?

- SLAPP tužbama za klevetu nastoji ušutkati kritičke osvrte na projekt apartmanizacije Srđa. Istim receptom se iscrpljuju primjerice aktivisti u Puli koji su također referendumom ustali protiv gradnje na Lungomareu. Hrvatska je žalosni rekorder po broju SLAPP tužbi protiv novinara i aktivista.

4. Koliko se sjećam, državno zemljište je prodano kao gradsko. U čemu je sad problem?

- Sedam dana prije misterioznog odlaska s mjesta premijera Ive Sanadera, RH je prodala desetke hektara zemljišta na Srđu golferima za iznos od 7 milijuna kuna. Poslije se ispostavilo da je to zemljište pravomoćno vraćeno dubrovačkim dominikancima, a golferi su tužili državu i dobili odštetu od 15 milijuna kn. Na poslu s državom su lijepo zaradili.

5. Vi ste nakon inicijative i građanske liste osnovali stranku Srđ je Grad. Kakvi su sada vaši politički ciljevi?

- Cilj nam je promjena koruptivnog i klijentističkog načina na koji se upravlja gradom već gotovo dva desetljeća. Želimo moderni, održivi Dubrovnik kojim se odgovorno i otvoreno prema građanima upravlja javnim uslugama, prostorom i baštinom.

6. Koji problemi se ne rješavaju zbog klijentističkih interesa vladajućih, a trebali bi?

- Gradska uprava tretira živi grad kao destinaciju stavljajući na prvo mjesto zadovoljstvo turista, a ne građane. Iz toga proizlaze problemi s prometnim gužvama, parkingom i nemogućnosti normalnog funkcioniranja grada. Urbanistički gledano, prostor se preizgrađuje i apartmanizira, a cijene stanovanja postaju nedostupne građanima s prosječnim plaćama.

7. Ističete da ne želite grad "čeličnih šerifa". Kakav bi bio grad po vašoj mjeri?

- Imali smo u Dubrovniku slučajeve pravosudnih hajki i medijskih obračuna gradonačelnika s radnicima Čistoće, gradskim karićarima i volonterima azila za životinje. Naslijeđe Dubrovačke Republike ne trpi političku samovolju, nego dijalog, diplomaciju i uvažavanje koje, nažalost, izostaje.

8. Ne vidim da se o tome piše iako imate čak 14 raznih novinskih portala. Kako to?

- Dubrovnik se može podičiti najvećim brojem medija po glavi stanovnika u Hrvatskoj zahvaljujući činjenici da iz gradskog proračuna izdvajamo 5 milijuna kuna godišnje za informiranje građana o uspjesima gradonačelnika i gradske uprave. Novcem građana financira se oglasni prostor i objava tekstova koji nastaju u uredu gradonačelnika, a istovremeno se lokalnim novinarima onemogućuje kritičko praćenje rada gradske uprave. Zagreb ili Rijeka izdvajaju 2 milijuna kuna za portale i to natječajem.

9. Hm. Koliko sličnosti sa Srđem imaju afere poput raznih Vrulja ili pulske s Lungomareom?

- To su vrlo slični primjeri gdje se koruptivnim i procesima podržavanim sa svih nivoa političke vlasti lokalnoj zajednici pokušavalo oteti javna dobra. Zloćudni su primjeri iz Pule i Dubrovnika, gdje su političari na vlasti pozivali građane da ostanu doma za referenduma.

10. Koje opasnosti vrebaju iz ovako predloženog Zakona o pomorskom dobru?

- Spomenut ću samo jedan primjer gdje se Zakonom obala i plaže mogu proglasiti funkcionalnim cjelinama nekog još nesagrađenog turističkog kompleksa ili kampa. To doslovno znači da se time špekulantski podiže vrijednost za čak 50 nesagrađenih turističkih zona u našoj županiji. Već sada u Dubrovniku za servisiranje postojećeg turizma postoji potreba za 5000 stranih radnika.

A da ja vas nešto pitam...

Capor: Kakve su danas šanse za uspjeh nekog lokalnog referenduma u Hrvatskoj?

Šimić: Nikakve, jer kao i onda, traži se 50 posto izlaznosti birača, a to ne mogu dobiti ni sve stranke kojima je u interesu da netko glasa za njih. Ovi koji bi izašli, džaba, već su otišli i našli sebi rezervnu domovinu.