‘Povjerenstvo ne može provjeravati imovinu političara. To može raditi samo policija!’

Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa neće moći provjeravati bankovne račune državnih dužnosnika i njihove porezne prijave ni ulaziti u kuće i stanove kako bi se neposrednim uvidom uvjerilo jesu li dužnosnici lažno prikazali i prikrili imovinu, jer su takve ovlasti Povjerenstva neustavne. Ocijenio je to Ustavni sud na jučerašnjoj sjednici, na kojoj je zbog neustavnosti ukinuo dio odredaba Zakona o sprečavanju sukoba interesa donesenog u veljači prošle godine. Zbog ukinutih odredaba, Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, čiji izbor je u tijeku, ostat će bez niza ovlasti koje mu je spomenuti zakon prvobitno namijenio.

Velike kritike

Prijedlog za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o sprečavanju sukoba interesa Ustavnom su sudu u srpnju prošle godine podnijeli zastupnik tada oporbenog SDP-a Josip Leko i bivša glasnogovornica te stranke Gordana Grbić, te mladi HSLS-ovac iz Požege Daniel Majer. SDP je još u saborskoj raspravi o tome zakonu, koji je sastavni dio antikorupcijskog paketa, oštro kritizirao odredbe koje su Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa osiguravale prevelike i po njihovu sudu neustavne ovlasti. S obzirom na to da se vladajuća HDZ-ova većina na kritike oglušila i zakon izglasala, Leko i Grbić odlučili su poništenje pojedinih odredbi zatražiti od Ustavnoga suda.

Ustavni je sud Majerov prijedlog odbio, a ukinuo dio zakonskih odredbi na čiju su neustavnost ukazivali Leko i Grbić. Važno je napomenuti da među državne dužnosnike na koje se odnose odredbe toga zakona, osim predsjednika države, članova Vlade i saborskih zastupnika, spadaju i sami suci Ustavnog suda.

Obrazlažući razloge zbog kojih je ukinuta odredba koja je Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa omogućavala da od banaka zatraže podatke o stanju na bankovnim računima državnih dužnosnika, ustavni suci su istaknuli da je bankarska tajna zaštićena međunarodnim ugovorima, a takvim podacima moguće je pristupiti jedino u sklopu kaznene istrage, za što su isključivo nadležna tijela kaznenog progona, a ne administrativna tijela kao što je Povjerenstvo.

Imovinsko stanje

Sličnim razlozima ustavni su suci objasnili i odluku o ukidanju odredbe koja je Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa omogućavala da podatke o imovnom stanju državnog dužnosnika zatraže od porezne uprave i poslovnih subjekata izvan sustava državne i javne vlasti.

Ukinuta je i ovlast Povjerenstva da utvrđuje činjenice o imovinskom stanju državnih dužnosnika “vlastitim radnjama” jer je po ocjeni Ustavnog suda riječ o nepredvidljivoj odredbi koju Povjerenstvo može tumačiti krajnje široko, čak dotle da članovi Povjerenstva zbog sumnje da pojedini državni dužnosnik prikriva imovinu mogu ulaziti u njegov stan i pretraživati ga, čime se narušava načelo nepovredivnsoti doma, koje se može kršiti samo u slučaju sumnje u kazneno djelo.

Smjena dužnosnika

Ustavni je sud zbog neustavnosti ukinuo i odredbe zakona temeljem kojih je Povjerenstvo moglo pokrenuti postupak smjene državnog dužnosnika koji nije podnio izvještaj o imovini ili je u njemu lagao, uključujući i samog predsjednika Republike. Način smjene većine državnih dužnosnika, naime, propisan je Ustavom.