HRVATICA NA LISTI NAJLJEPŠIH ZNANSTVENICA Iva Tolić N. ‘Ja sam dokaz da znanstvenici nisu dosadni'

Mnogi misle da bi se pravi znanstvenici trebali fokusirati samo na svoj rad i pritom se ne baviti vlastitim izgledom i odijevanjem. No, ja se ne slažem s tim: volim lijepu odjeću, a moj omiljeni dizajner je Custo iz Barcelone. Kad nosim njegove šarene haljine jakih boja, osjećam se radosnom - veselo mi kaže dr. Iva Tolić-Nørrelykke, voditeljica skupine na Max Planck Institutu za molekularnu staničnu biologiju i genetiku u Dresdenu koju je organizacija Future-ish proglasila jednom od znanstvenica s najviše stila u svijetu.

Treći izbor

Ovo je treći put da Future-ish, organizacija koja se bavi popularizacijom znanosti, ali i ruši tabue o znanstvenicima kao krutim osobama koje ne zanima ništa izvan njihovih laboratorija, objavljuje Stylish Scientist List. Ove godine znanstvenik s najviše stila jest dr. Brian Cox, poznati britanski fizičar, glazbenik i popularizator znanosti, dok je znanstvenica s najviše stila američka fizičarka i financijska analitičarka Debbie Berebitchez.

Naša Iva Tolić-Nørrelykke svrstana je na 13. mjesto iznad legendarne indijske znanstvenice i aktivistice Vandane Shive.

- Saznala sam za to u četvrtak kad su me e-mailom iz organizacije Future-ish obavijestili da sam na listi, ali mi nisu rekli tko me je nominirao. U Future-ish ističu kako je izbor znanstvenika s najviše stila pogodan za promidžbu znanosti među školarcima i studentima. Iako ta lista ne predstavlja ništa posebno u životu, mene je to obradovalo - rekla mi je Iva Tolić-Nørrelykke. Sviđa joj se to što Future-ish znanstvenike promovira kao zanimljive osobe sa stilom i hobijima.

- Obožavam izlaske i druženja, a moj hobi je i čitanje romana. Posebno pratim naše pisce mlađe generacije. Također, hobiji su mi i putovanja. No, sport ne volim - smije se Iva Tolić-Nørrelykke koja je ovih dana u Zagrebu.

- U Zagrebu žive moji roditelji i mnogi prijatelji. Kad god dođem u Zagreb, puno izlazim jer je ovdje jako veselo i zabavno izlaziti. Tako sam prošle noći s prijateljicama bila u Pepermintu - dodala je Iva Tolić-Nørrelykke.

Rođena je prije 39 godina u Zagrebu, gdje je završila Matematičko-informatički obrazovni centar (MIOC), a s ponosom se prisjeća kako je dva puta osvojila prvo mjesto na republičkom natjecanju iz matematike. Ipak, diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), a tijekom poslijediplomskoga studija iz biomatematike radila je kao znanstvena novakinja na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Dio doktorskoga rada na temu stanične mehanike napravila je na Sveučilištu Harvard u Bostonu, a doktorat je obranila u Zagrebu 2002. godine. Uslijedila su dva poslijedoktorska usavršavanja: na Niels Bohr Institutu u Kopenhagenu te na Sveučilištu u Firenci.

Od 2005. godine Iva Tolić-Nørrelykke radi kao voditeljica istraživačke grupe na Max Planck Institutu u Dresdenu. Njezina grupa trenutno broji deset članova koji dolaze iz šest različitih država. Pod vodstvom naše znanstvenice dosad je završeno šest doktorskih radova, tri magistarska i četiri diplomska rada.

Tajna besmrtnosti

Vodi šest projekta koje financira Njemačka zaklada za znanost, a dosad je objavila 48 znanstvenih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom.

Iva Tolić-Norrelykke posljednjih je godina postigla velike uspjehe u svojim istraživanjima starenja, a njezina je grupa identificirala i prvi potencijalno besmrtni organizam, kvasac afričkog piva.

- Za taj se organizam može reći da je besmrtan jer ne podliježe starenju i ne umire zbog razloga povezanih sa starošću. Razlog njegove besmrtnosti krije se u načinu diobe stanica. Pri diobi većine drugih kvasaca stanica majka stvara mladu stanicu kćer, a sama nastavlja živjeti i dijeliti se. Nasuprot tomu, kod našega se kvasca stanica majka dijeli u dvije jednake stanice kćeri. To znači da nakon diobe stara stanica majka prestaje postojati, a ostaju samo stanice kćeri, koje su mlade jer su tek rođene - objašnjava mi. O famoznom kvascu-besmrtniku, koji istražuje još od 2001. godine, objavila je nekoliko zapaženih radova. Posljednji u nizu izašao je u rujnu ove godine u uglednom časopisu Current Biology.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg