Tomislav Horvatinčić znao je izgubiti živce u dugim raspravama s prosvjednicima koji su se dizali protiv njegove gradnje na zagrebačkom Cvjetnom trgu. Priča se sada ponavlja i u Dubrovniku gdje su se građani uspjeli izboriti za referendum koji se održava danas. No, Maja Brinar Frenkel, supruga izraelskog investitora Aarona Frenkela, začuđujuće je smirena. Dubrovnik je, pak, podijeljen. Čak i unutar samih obitelji.
“Moji roditelji se svađaju za ručkom. On je za golf, ona protiv”, priča mi jedna Dubrovčanka.
Ali Maja Brinar Frenkel bez svađanja i nervoze po ne znam koji put govori o projektu golfa, ali i hotela i vila na Srđu, koji je uzburkao mnoge.
“Ljudi su zapravo neinformirani”, smatra ona. Istodobno se novac tvrtke Razvoj golf d.o.o. njezina supruga, izraelskog poduzetnika Frenkela, topi. Dosad su na projekt potrošili 100 milijuna eura. Frenkel je odavno izgubio živce i napustio Hrvatsku. Više niti ne dolazi.
“Otišao je prilikom prve javne rasprave kad su se pojavili prosvjednici s bubnjevima...”, objašnjava mi Brinar.
Ovaj intervju je njihova strana svih tih događaja, pogled na projekt i referendum iz perspektive investitora. Maja Brinar Frenkel u Dubrovnik dolazi svaki utorak i ostaje do četvrtka. Vratila se biznisu nakon deset godina, otkako je napustila Vladu Ivice Račana. U međuvremenu je postala majka četvero djece.
Plato na Srđu zaista je golem teren. Zapušten je, kažu da je prepun mina. Proteže se na prostoru velikom gotovo kao i sam Dubrovnik. Kada bi projekt uspio, bio bi to gotovo još jedan grad iznad najjužnijega hrvatskog grada. Prosvjednici ih napadaju jer tvrde da teren, potreban za gradnju, nije sav njihov, da državi pripada velik dio tog terena te da investitor pod krinkom gradnje terena za golf pokreće nekretninski biznis, da Frenkelove tvrtke nemaju novca. Povezuju ga s bivšim premijerom Ivom Sanaderom, propituju njegovu poslovnu prošlost i prosvjeduju protiv samog projekta. Danas u ponoć, kad se objave prvi rezultati referenduma, doznat ćemo kako zaista misli većina Dubrovčana.
Jeste li nervozni zbog današnjeg referenduma o vašem projektu?
- Nisam, super sam. Sigurna sam da je većina građana za projekt golfa na Srđu. Referendum su nametnule aktivističke skupine i nije izraz volje građana Dubrovnika. Unatoč ishodu referenduma, golf ide, može se zapravo reći da je to referendum ni o čemu.
Ne strahujete da bi se vaša pozicija mogla još više zakomplicirati jer ako građani ne prihvate projekt, a uskoro slijede lokalni izbori, nova bi se vlast mogla okrenuti protiv vas?
- Ponavljam, referendum nije izraz volje građana Dubrovnika. Istina je, vlast se može promijeniti, investitor se ne bavi političkim izborima nego surađuje s onima koje su građani izabrali za svoje predstavnike. Surađivali smo s prošlom vlasti i surađivat ćemo sa svakom budućom. Ne znam zašto bi se bilo koja vlast okrenula protiv investitora jer jedino nove investicije mogu donijeti nova radna mjesta. Ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju sigurno će imati pozitivan učinak na transparentnost procesa, ne samo za ovu investiciju nego i za sve druge.
Ako referendum zaustavi projekt, hoćete li tužiti državu, grad?
- Ja sam sigurna da građani Dubrovnika podržavaju razvoj svoga grada i stoga ne očekujem nikakve sporove ni s kim.
Inicijativa ‘Srđ je naš’ navela je niz kritika na račun projekta, od toga da je to apartmanizacija pod krinkom golfa do toga da vaš suprug Aaron Frenkel kao investitor zapravo nema novca, pa su ga čak povezivali s bivšim premijerom Sanaderom. Kako to komentirate?
- Inicijativa ‘Srđ je naš’ u međuvremenu je postala ‘Srđ je vaš’. Očito su shvatili da su imenom poslali krivu poruku te su je stoga u zadnji čas i promijenili. Srđ je hrvatski i dubrovački i tako će ostati, bez obzira na činjenicu da će strani vlasnik biti investitor. Pa stranci su vlasnici gotovo svih dubrovačkih hotela i nikome to nije bilo čudno. Isto tako, tema apartmanizacije je smiješna. Izgrađenost na Srđu bit će manja od četiri posto. Mi smo ozbiljan investitor, naša financijska izvješća su dostupna hrvatskoj javnosti i naravno da ne bismo ulazili u projekt da nemamo riješeno financiranje. Kad smo 2007. godine kupili zemljište, ono je već bilo predviđeno za gradnju upravo ovakvog projekta i nitko se nije protivio i nije ništa govorio. Isto tako, 2010. godine, pri donošenju novog županijskog prostornog plana u kojem je projekt ostao u istom prostornom obuhvatu i sa svim prikazanim sadržajima, nije bila uložena niti jedna primjedba, niti se bilo tko protivio projektu. Očito je da su ljudi iz udruga profesionalci, a ne građani Dubrovnika.
Dokad ćete to izdržati? Zašto već niste odustali?
- Često me to ljudi pitaju. Zato što vjerujem da će se Dubrovčani ipak odlučiti za projekt i da ćemo vrlo brzo početi gradnju te da ćemo svi uskoro imati korist od ovog projekta.
Koliko će novca vaš projekt donijeti proračunu Dubrovnika?
- Postoji nekoliko izračuna jer projekt ima izravne i neizravne koristi za proračun grada, države i gospodarstva. Na godišnjoj bi razini u lokalnom proračunu iz projekta završavalo oko 36 milijuna kuna. Zamislite koliko se tim novcem može učiniti korisnih stvari za Dubrovnik: od gradnje škola i vrtića do poboljšanja kvalitete života svih građana. Isto tako, na samom projektu bit će oko četiri milijarde kuna usluga koje su zapravo novi posao za hrvatsko gospodarstvo, prije svega lokalno. Dakle, obrtnici, javni bilježnici, prevoditelji, ugostitelji, iznajmljivači apartmana, poduzetnici svih struka, taksisti, odvjetnici i ostali dobit će novi poslovni zamah.
Kako ste i kada krenuli s tim projektom?
- Nisam ja, nego moj suprug. Došao je u Dubrovnik koji ga je oduševio, ali kao potrošač je shvatio da turisti dođu na dan ili pola dana, prošeću zidinama i Stradunom te odu jer ne postoji dovoljno široka ponuda i usluga za modernog turista koji, osim što želi vidjeti predivne dubrovačke zidine, želi doživjeti i neko iskustvo. Sadržaja naprosto u Dubrovniku nema dovoljno. Dubrovnik danas prihoduje milijardu kuna od turizma, a Firenca, primjerice, ima četiri milijarde eura od turizma. Dakle, potencijal je golem. Jedan je broker mom suprugu tada pokazao lokaciju koja ga je oduševila. Kao pravi poduzetnik, vidio je da Dubrovnik, osim sjajne prošlosti, ima potencijal za veliku budućnosti i mjesto među top deset svjetskih destinacija.
Je li odmah kupio to najveće zemljište? Koliko ga je platio?
- Moj suprug ima karakter poduzetnika. Ljudi su to od emocija, koji imaju vlastitu viziju i odmah reagiraju. Kao slikar, ni jedan ne razmišlja neposredno prije o profitu koji će zaraditi kad proda sliku, prvenstveno je fasciniran. Iskreno, ne znam koliko je tada kupio zemlje, a ni koliko je to stajalo. Tada sam bila trudna i nisam se još time bavila. Znate, često odgovaram na pitanja koja su zapravo na neki način poslovno povjerljive informacije. Ljudi u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno razumiju da je vrlo važan dio poslovanja i tajnost nekih podataka.