Hrvatska gospodarska komora potrošila je sedam milijuna kuna na umjetničke slike, direktori Hrvatskih šuma 2011. platili su benzin za svoje službene automobile 856 tisuća kuna, Milinovićevo Ministarstvo zdravstva samo je na mobitele potrošilo 2 milijuna kuna, a još su mnoge državne institucije nabavljale opremu bez raspisivanja natječaja. Ovo je samo dio nalaza Državnog ureda za reviziju koji je pročešljao poslovanje ministarstava, državnih tvrtki i institucija te jedinica lokalne samouprave. I ove su godine otkrivene brojne nepravilnosti pa je tako samo u 22,6 posto slučajeva izraženo bezuvjetno mišljenje, a čak u 77,2 posto slučajava uvjetno mišljenje. Tim smo povodom razgovarali s glavnim državnim revizorom Ivanom Klešićem, koji je na tom mjestu, nakon 16 godina ‘vladanja’, zamijenio Šimu Krasić.
Revizija je i ove godine pokazala brojne nepravilnosti u poslovanju državnih institucija, jedinica lokalne samouprave i nekih državnih tvrtki. Jesu li vas iznenadili rezultati?
- Brojne ili ne brojne, ali u izvješćima o reviziji navodimo nepravilnosti o financijskim izvještajima i poslovanju koje utvrdimo i to isključivo na temelju dokumentacije. Ovo posebno naglašavam jer je bilo različitih komentara o tome što je revizija radila u, primjerice, HDZ-u, a da nije utvrdila tolike kriminalne radnje. Mi obavljamo reviziju na temelju knjigovodstvene dokumentacije, poslovnih knjiga i financijskih izvještaja. Sve radnje koje nemaju pisani trag na temelju računovodstvenih propisa, nisu u nadležnosti državne revizije, odnosno državna revizija nema instrumente za njihovo utvrđivanje. Je li me iznenadio broj nepravilnosti? Nismo tu da nalazimo nepravilnosti, nego da utvrdimo činjenice o poslovanju subjekta revizije i o tome izvijestimo Hrvatski sabor i javnost.
Može li se reći da revizija u posljednje dvije godine revnije obavlja posao?
- Državni revizori su i prije i sada obavljali i obavljaju posao jednako revno, dakle profesionalno i odgovorno, u skladu sa zakonima, standardima i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora. Razlika u odnosu na prije je to što imamo novi Zakon o Državnom uredu za reviziju koji daje više samostalnosti i neovisnosti Uredu u smislu izbora subjekata.
Na koje teškoće nailazite u radu? Tko je revan u dostavljanju izvješća, a tko “zabušava”?
- Definitivno nije jednako obavljati reviziju u svim subjektima. Ponekad revizori imaju problema s dobivanjem dokumentacije, tj. s čekanjem dokumentacije, što može produljiti vrijeme potrebno za obavljanje revizije. Tu nam uvelike pomažu odredbe Zakona o Državnom uredu za reviziju prema kojima je zakonski predstavnik subjekta revizije obvezan staviti na raspolaganje svu dokumentaciju, pa i onu koja predstavlja poslovnu ili drugu tajnu, jer u protivnom može uslijediti velika novčana kazna. Ali to su sporadični slučajevi. S velikom većinom subjekata imamo vrlo korektan odnos. Kad je riječ o dostavljanju godišnjih financijskih izvještaja, sva ministarstva, agencije i ostali korisnici proračuna redovito dostavljaju izvještaje u zakonskom roku. Malo je drukčije s neprofitnim organizacijama, npr. udrugama, koje većinom nisu informirane o svojoj obvezi, kao i s većim brojem izvanparlamentarnih političkih stranaka i nezavisnih članova lokalnih predstavničkih tijela, kojima upravo upućujemo dopis da ih podsjetimo na njihovu obvezu.
Kakvi su postupci kad otkrijete nepravilnosti?
- O utvrđenim nepravilnostima obavještavamo zakonske predstavnike subjekta reviziji, koji se o tome očituju, nakon čega se izvješće s očitovanjem dostavlja zakonskom predstavniku uz obvezu da u 60 dana dostave očitovanje o poduzetim mjerama Uredu. Osim toga, državni revizori i u tijeku sljedeće revizije provjeravaju i izvješćuju prema kojim nalozima i preporukama je postupljeno, koji su u postupku izvršenja i prema kojima nije postupljeno. Nepostupanje po nalozima utječe na izražavanje mišljenja. Za subjekte za koje se revizijom utvrde nepravilnosti koje imaju obilježja kažnjivih djela, izvješće se dostavlja drugim nadležnim tijelima na postupanje.
Što je sve ove godine poslano DORH-u nakon utvrđenih nepravilnosti?
- Kao i svake godine, sva izvješća o obavljenim revizijama su dostavljena DORH-u.
Jeste li zadovoljni kako oni koje revizija obuhvaća reagiraju na te preporuke?
- Zadovoljan sam što je iz godine u godinu ipak sve manje nepravilnosti, prije svega kod onih subjekata kod kojih se revizija obavlja svake godine. U odnosu na nekoliko godina unatrag, neke nepravilnosti se više ne ponavljaju. Problem se javlja kad stupa na snagu neki novi zakon, odnosno propis. Tu onda uvijek, dok se ljudi ne uhodaju, ima nepravilnosti vezano uz njihovu primjenu. Prije svega mislim na područje javne nabave koje je u svim subjektima područje rizika, a time i predmet revizije, jer mnogi rashodi podliježu primjeni Zakona o javnoj nabavi.
Kako određujete koga ćete obuhvatiti revizijom?
- Zakonom su točno utvrđeni kriteriji prema kojima se utvrđuje opseg godišnjeg programa i plana rada. To je procjena rizika, financijska važnost subjekta revizije, rezultati prethodne revizije te druge prikupljene informacije o poslovanju subjekta. Na temelju tih kriterija utvrđuju se subjekti u kojima će se obavljati revizija.