FOTO Ugledni politolog za Magazin: Francuzi će glasati protiv Sarkozyja, a ne za Hollandea

S jednim od najutjecajnijih francuskih politologa, generalnim direktorom Fondacije za politička istraživanja, profesorom na prestižnom pariškom Sveučilištu političkih znanosti te suradnikom francuskoga dnevnika Le Figara Dominique Reyniéem razgovarali smo tri dana uoči drugog kruga predsjedničkih izbora te dan nakon jedinog TV sučeljavanja kandidata za predsjednika Republike koje je pratilo više od 17 milijuna gledatelja. Reynié je među ostalim autor i nedavno objavljene i nagrađivane knjige “Populisme - la pente fatale” o fenomenu populizma kao i opasnostima, u vrijeme krize, vrlo prisutnog europskog fenomena političkog skretanja prema krajnjoj desnici, ali i krajnjoj ljevici.

Tko će u nedjelju biti izabran za novog francuskog predsjednika?

- Razmak između dvojice kandidata bit će vrlo malen. Moja predviđanja kreću se oko 51 posto u korist Hollandea.

Visoka apstinencija

Može li Sarkozy ipak odnijeti pobjedu?

- Teško je moguće da će Sarkozy pobijediti, ali hipotetski je moguće, ali samo pod tri uvjeta. Prvi je da u nedjelju osvoji većinu glasova simpatizera Marine Le Pen. Drugi je uvjet da se glasovi kandidata centra Françoisa Bayroua, koji je osvojio gotovo 10 posto, u velikoj mjeri preliju Sarkozyju (u četvrtak kasno poslijepodne Bayrou je svojim biračima savjetovao da svoj glas u drugom krugu daju Hollandeu, a ne Sarkozyju op.a.). Treći je uvjet da se na izbore odazove velik broj novih birača koji se u prvom krugu nisu izjasnili.

Hoće li krajnja desnica ustrajati i ostati dosljednja poruci Le Pen da svoj glas ne daju niti jednom od dvojice kandidata? Tko su glasači Marine Le Pen koja je tijekom ovih izbora postigla povijesni rezultat od 17 posto?

- Pretpostavlja se da će bez obzira na preporuku 40 posto njezinih birača glas dati Sarkozyju, 30 posto ih neće izaći na birališta, a iako bi to mnoge moglo iznenaditi, 30 posto moglo bi dati svoj glas upravo socijalistu Hollandeu. Razlog tome je njezina kampanja koja je bitno drugačija od one koju je vodio njezin otac. Naime, Marine Le Pen bila je više nego ikad prije okrenuta prema socijalnim aspektima društva i radnicima, dok su u pravilu kampanje njezina oca uvijek bile prožete ksenofobnim porukama i pitanjima imigracije. Marine Le Pen je u Front National uvela upravo taj tzv. socijalni aspekt koji je stranci nedostajao, a radi toga je i osvojila toliki broj glasova.

Može li se očekivati da će daleko veći broj ljudi apstinirati u drugom krugu izbora, s obzirom na poziv Marine Le Pen, ali i činjenicu da su brojni birači ostali bez svojega kandidata u drugom krugu?

- U Francuskoj ima 46 milijuna glasača s pravom glasa, no treba reći da devet i pol milijuna ljudi u Francuskoj uopće nije izašlo na glasovanje, a mnogi će od njih i u nedjelju ostati doma. Također je čak 45 posto birača izgubilo svoje kandidate u prvom krugu. To je objektivno velika brojka i s obzirom na to moguća je visoka stopa apstinencije od 25 do 30 posto, što bi bio i rekord, ali osobno u to ne vjerujem. U prosjeku samo 16 posto glasača ne iskoristi svoje biračko pravo, i vjerujem da će se i u nedjelju stopa kretati oko te brojke.

Važnost debate

Kako ocjenjujete kandidate tijekom debate?

- Samo devet posto ljudi ranije anketiranih reklo je da će odluku za koga glasovati donijeti tek nakon debate. Teško je dati objektivnu analizu sučeljavanja budući da su gotovo svi već ranije izabrali svojega favorita. Točno je da je Hollande definitivno još učvrstio svoju poziciju favorita, jer se nije našao ni u jednoj teškoj situaciji te se pokazao sposobnim za izazov.

Je li Sarkozy dobro napravio okrećući svoju kampanju toliko udesno?

- To je bio Sarkozyjev izbor budući da su mu nakon prvog kruga izbora šest milijuna Le Penovih birača bili jedina moguća rezerva glasova. Sarkozy nije imao izbora i morao se okrenuti prema Le Penovim biračima. Možda je i ranije trebao kampanju skrenuti više udesno jer bi u tom slučaju Marine Le Pen dobila znatno manje glasova. S druge pak strane, da je kampanju više orijentirao na teme imigracije i islamofobije, glasači bi to vidjeli kao kopiranje njezina programa. Umjesto toga trebao je u kampanji više govoriti o načinima kako reducirati javnu potrošnju. Ovako su obojica kandidata u sučeljavanju izbjegla odgovoriti kako smanjiti javnu potrošnju, a upravo je to bilo krucijalno pitanje ove kampanje s obzirom na visoku javnu potrošnju i deficit od 100 milijardi eura, od čega polovica otpada na socijalnu potrošnju, a druga polovica na birokraciju.

Kako ocjenjujete kampanju Sarkozyja danas u odnosu na kampanju 2007. u kojoj je u drugom krugu odnio pobjedu pred tadašnjom socijalističkom kandidatkinjom Ségolene Royal?

- Zajedničke teme obiju kampanja bile su imigracija i sigurnost, a to je već tada počelo smetati Front Nationalu jer je sve dotad na te teme imao monopol. Sarkozy je još tada dodao i temu potrošačke moći, ekonomskog razvoja te uveo poznati slogan ‘Raditi i zaraditi više!’ Francuzi su tada shvatili da globalizacija ustvari znači da treba više raditi, ali u biti treba raditi više jer se produljio životni vijek i zbog konkurencije iz zemalja poput Kine, Brazila i Rusije, a sve to nema veze s globalizacijom. Njegova je kampanja tada bila puno čvršća, a retorika šokantnija, dok mu je ova kampanja daleko kulturnija i mekša.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista