DIREKTOR IKEA-e ZA HRVATSKU ZA JUTARNJI OTKRIVA PLANOVE 'Ovo je naš sljedeći korak u Hrvatskoj'

Stefan Venoverbeke cijeli život radi za IKEA-u. Rekao je kako ne zna je li to dobro ili loše, naglašavajući pritom kako je namještaj za dom njegova strast. Prije mjesec dana preuzeo je za IKEA-u vodstvo nad tržištima Hrvatske, Slovenije, Srbije i Rumunjske. Izazovno je. Mora naći funkcionalno rješenje za hrvatski teritorijalni oblik, otvoriti tri nove robne kuće i lansirati jednu internetsku prodaju. Nakon prve godine poslovanja IKEA-e u Hrvatskoj, tijekom koje su ostvarili 535,9 milijuna kuna prihoda, razgovarali smo o planovima za budućnost.

Kako ste se snašli na jugoistoku Europe?

- Fantastično je imati priliku raditi ovdje. Nakon Francuske tražio sam dobru priliku za posao.

IKEA uvijek donosi na novo tržište, svoj isti koncept, što uzima s novih tržišta?

- Talent i znanje. Jedna je od naših snaga to što na svakom tržištu na kojem radimo pokušavamo razumjeti specifične potrebe, želje i snove. Posjećujemo domove ljudi, intervjuiramo ih kako bismo prikupili dovoljno podataka i ispunili njihove želje. Tako, primjerice, znamo da u Zagrebu i okolici ima znatno više balkona i terasa, međutim i da postoji prostor za njihovu bolju iskorištenost kroz razna rješenja koja su vidljiva u robnoj kući. Također, u proteklih godinu dana naučili smo i kako građani Hrvatske preferiraju bijelu boju i moderan stil namještaja, osim u kuhinjama, gdje je najprodavaniji tradicionalni stil.

Jeste li očekivali 4,7 milijuna posjetitelja na hrvatskom webu?

- Na mnogo tržišta je prisutna fundamentalna promjena ponašanja potrošača. Sve što se događa s webom uz dostupnost tehnologije pokreće tu promjenu. Naša veza s potrošačem je bila trgovina, potom trgovina i internetska stranica, a sada to može biti i online prodaja, društvene mreže i štošta, sve je mnogo fluidnije. Komuniciranje na više kanala daje veću inspiraciju, internet potrošačima omogućuje istraživanje i planiranje. Sada nam u Hrvatskoj nedostaje još taj jedan dodatni korak u kojem ćemo omogućiti potrošaču da odabrano kupi preko interneta.

Kako vam trenutačno funkcionira online globalno?

- Polovica našeg globalnog tržišta je pokrivena online prodajom. U jugoistočnoj Europi razvijena je u Rumunjskoj. Cilj nam je na razini cijele grupacije ostvarivati 10 posto prihoda od prodaje preko interneta do 2020. godine.

Koliki vam je sada udio od online prodaje?

- Globalno ne komuniciramo taj podatak. Primjerice, u Rumunjskoj je taj udio 8%, a online prodaja je počela prije nešto više od godinu dana.

Koliki prihod od online prodaje ostvarujete u regiji za koju ste zaduženi?

- Ukupni prihod dviju robnih kuća u regiji, one u Bukureštu i zagrebačke je 170 milijuna eura. Što se ciljeva u regiji tiče, tu se naslanjamo na globalni cilj koji je 10% do 2020. Kada počne online prodaja u Hrvatskoj, na početku će dostava ići do vrata.

Kada otvarate robne kuće u Ljubljani i Beogradu?

- Planiramo uz te dvije, otvorenje druge robne kuće u Bukureštu i trebale bi sve biti otvorene u roku od četiri godine. Otprilike 15 mjeseci ili godinu dana prije otvorenja možemo komunicirati preciznije sami rok.

Priča se na tržištu da ćete u Hrvatskoj otvarati ogledne salone...

- Teritorijalni oblik Hrvatske nas izaziva na smišljanje novih inovativnih koncepata prodaje. Trenutačno nemamo ništa definirano, ali razmatramo dostavne centre. Prije nego što krenemo s mogućim projektom robne kuće u Splitu, u tom bismo gradu mogli imati dostavni centar u koji kupci onda dođu po robu kupljenu online. Uz dostavni centar, možemo imati i ogledni salon kako bismo imali fizički kontakt s kupcima. Takve mogućnosti istražujemo.

Možete li mi usporediti učinkovitost IKEA-inog efekta na tržištu zapadne i istočne Europe iz iskustva Poljske, Francuske i ove naše regije?

- I prije otvaranja u Zagrebu znali smo da Hrvati vole Ikeu. Dugo se iščekivala na tržištu. Sada, kada smo u Zagrebu godinu dana, vidimo da je koncept prihvaćen, vrijednost za novac visoka, a kupci vole naš demokratski dizajn koji ima pet osnovnih kriterija. Razvijamo proizvod od početka, a ne kupujemo ga s police. Sve mora dobro izgledati. Potom mora biti funkcionalno, što je skandinavska karakteristika i u genima nam je. Treće je kvaliteta, četvrto održivost, gdje nam je bitan materijal, životni ciklus, lako sastavljanje i rastavljanje i na kraju peto - prihvatljiva cijena da si što više ljudi može priuštiti ono što prodajemo. Lako je nešto napraviti i reći da to košta 10 tisuća kuna, ali mi želimo to isto za 500 kuna. Na svim tržištima na koja smo dolazili mnogi su nas dočekivali sa strahom da će sve drugo nestati, a zapravo gdje god dođemo tržište namještaja i uređenja doma ukupno raste.

Je li hrvatsko tržište raslo otkad ste tu ukupno, ili ste ipak naštetili konkurenciji?

- Prema službenim statističkim podacima, tržište namještajem je raslo. Skromni smo pa nećemo to pripisati samo sebi, možda je rezultat ukupnog rasta.

Koliko ljudi u Hrvatskoj za IKEA-u, od ukupnog broja zaposlenih, radi na pola radnog vremena?

- Nešto više od polovice zaposlenika u robnoj kući radi puno radno vrijeme, a ostatak radi skraćeno radno vrijeme. To je uobičajeno za maloprodaju, pa tako i za IKEA-u. Cilj nam je omogućiti najbolju uslugu za kupce, a da bismo to postigli dobro je imati mješavinu jednih i drugih, jer nam omogućuje fleksibilnost. Najvažnije nam je dati svima mogućnost napredovanja, dobre uvjete i razvoj u obrazovanju. Više od 80 posto zaposlenih u robnoj kući IKEA Zagreb ima ugovor za stalno.

Kako taj omjer izgleda u Francuskoj?

- Globalno u IKEA-i omjer zaposlenih na puno i skraćeno radno vrijeme varira između 30 i 70 posto. U Francuskoj 65 posto radnika radi puno radno vrijeme, a 35 posto skraćeno.

Ostvarili ste više od pola milijarde kuna prihoda u prvoj godini; kakav je plan za drugu godinu?

- Ne bih iznosio planove za drugu godinu. Došli smo ovdje da bismo ostali dugo.

Ugodno je čuti da vam je LED žarulja najprodavaniji dodatak, mislite li da je hrvatsko tržište energetski osviješteno ili su vaše LED-ice samo jeftinije od drugih?

- Nadam se da je oboje. Iznimno nam je drago da se LED žarulje dobro prodaju jer štede energiju, čine život održivijim, a u našem konceptu ekonomija i ekologija idu ruku pod ruku. Svi koji imaju djecu žele da Zemlja tu bude i za njih.

Što ste to prodavali kao otpad da ste zaradili 116 tisuća kuna?

- Od otpada prodajemo karton, metal, prozirne i šarene folije, stiropor, ravno staklo i ogledala, prehrambeno ulje. Ukupno imamo 20 frakcija otpada koji se sortira. Neki otpad prodajemo, a za neki plaćamo da ga se odveze i zbrine. Također, kišnicu koristimo za ispiranje svih toaleta u robnoj kući, fotonaponski paneli proizvode u ljetnim mjesecima do 25% električne energije za robnu kuću. I ne manje važno, kada je riječ o brizi za okoliš, na parkiralištu robne kuće omogućili smo besplatno punjenje električnih automobila.

Dobavljači teško zadovolje uvjete da bi radili za IKEA-u, računate li da će biti još "Kirceka"?

- Ponosni smo na to što smo zahtjevni. Društvene i okolišne standarde smo postavili još prije 15 godina. Želimo visoku kvalitetu za prihvatljivu cijenu, no nećemo kompromitirati uvjete rada. Danas imamo dva dobavljača iz Hrvatske, s Tvinom radimo više od 30 godina. Uvijek smo u potrazi za novim dobavljačima. Nadam se da će se naći kompanije koje žele raditi s nama i imaju dovoljne kapacitete jer mi želimo surađivati s hrvatskim dobavljačima, no oni moraju znati kako IKEA ne traži dobavljače samo za Zagreb, nego za barem jednu veću regiju. Naš novi dobavljač, tvrtka Kircek tako za nas proizvodi kuhinjske radne ploče HAMMARP za cijelu Europu.

Kada kupujete u IKEA-i vuče vas da sve kupite u IKEA-i jer se ne slaže ni sa čim drugim, pa se jedno jutro u vlastitom domu probudite kao u IKEA-inom izlogu, što kažete na to?

- Imamo 9500 proizvoda i mislim da su kombinacije s time beskonačne. Svaka osoba može personalizirati svoj stil, dodati fotografije, osobne sitnice. Isto je kao s odijevanjem. Dvije žene mogu kupovati odjeću istog brenda, a uz nekoliko detalja i raznih kombinacija, imati sasvim različitu odjeću. Primjerice, mi se sada bavimo hackingom. To je uzimanje jednog vlastitog proizvoda i redizajniranje u nešto drugo. Recimo, jedan čovjek je sam od naših kuhinjskih ormarića napravio krevet s prostorom za odlaganje. I naši dizajneri su počeli to raditi s našim proizvodima. Na radionici smo razgovarali o novim trendovima. Uzeli smo našu stolicu FROSTA i od nje napravili bicikl koji služi kao igračka za djecu. Svi se mogu baviti hackingom, i to IKEA podržava i potiče takvu vrstu kreativnosti.