Zašto je sudac Ivan Marković pustio na slobodu pet mlađih punoljetnika osumnjičenih za višestruko grupno silovanje maloljetnice od kolovoza prošle do srpnja ove godine? Zašto im nije odredio istražni zatvor, nego ih je uz mjere opreza, zabranu komuniciranja i približavanja žrtvi, pustio da se vrate u svoje mjesto u okolici Zadra, gdje inače svi žive, baš kao i njihova žrtva. Podsjetimo, za pet teških kaznenih djela protiv seksualne slobode 16-godišnjakinje ukupno je prijavljeno sedam mladića u dobi od 20 do 16 godina. Dvoje maloljetnika među njima nije bilo privedeno, niti je još uvijek sudski ispitano, piše Zadarski.
Od objave ovog užasnog događaja koji je potresao Hrvatsku, stručna i široka javnost pokušavaju dati suvisao odgovor na pitanja s početka teksta. Sam sudac Marković za medije je rekao da je njegova odluka ispravna, a glasnogovornik Županijskog suda Hrvoje Visković je tome dodao da je sudac odluku donio po svojoj procjeni na temelju stanja spisa, odnosno priloženih dokaza policije uz kaznenu prijavu i odvjetnika osumnjičenih. Pritom je potrebno znati da u fazi istrage kao dokaz za određivanje istražnog zatvora može poslužiti i policijska bilješka, ali ne i u sudskom postupku. Županijsko državno odvjetništvo u utorak je podnijelo žalbu na odluku suca Markovića, a odluku o njoj do kraja tjedna trebalo bi donijeti izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zadru.
Zastupnici optuženih mladića tvrde da je sudac Marković napravio ono što je jedino mogao, odnosno da je postupio u skladu sa zakonom, i pustio osumnjičenike na slobodu jer drugog izbora nije imao. Odvjetnici optuženih s kojima smo razgovarali tvrde da policijska kaznena prijava ne sadržava niti jedan optužujući dokaz prema privedenim mladićima i da je ona običan konstrukt koji neće izdržati podizanje optužnice Županijskog državnog odvjetništva.
- Kada se svi potrebni dokaze dostave u spis, uvjeren sam da će doći do odbacivanja predmeta kao neosnovanog. Kaznena prijava je podnijeta bez dokaza koji bi potkrijepili čak pet kaznenih djela koja im se stavljaju na teret - tvrdi naš sugovornik.
'Kaznenu prijavu nije moguće dokazati'
Na pitanje zašto je onda sudac istrage ipak donio mjere opreza kao zamjenu za instrument istražnog zatvora, što znači da je prihvatio postojanje opravdane sumnje da su privedeni počinili inkriminirano djelo, naš sugovornik tvrdi da je za opravdanu sumnju dovoljna kaznena prijava i iskaz oštećenice koji je ona dala policiji.
- O tim se momcima piše i govori kao da su iz samog pakla izašli. Što će biti s njima ako se pokaže da ništa od toga nije istina? Piše se da su imali problema sa zakonom, što nije točno, nitko od njih dosad imao problema sa zakonom. Govori se da imaju moćne i bogate roditelje, što također nije istina. Smatramo da priloženi dokazi ne dokazuju inkriminaciju i da kaznenu prijavu nije moguće dokazati. Niti jedan svjedok njih ne tereti za ono za što ih optužuje - tvrdi odvjetnik jednog od osumnjičenika.
Međutim, naši izvori tvrde suprotno. Uvjeravaju nas da najmanje jedan osumnjičenik ima „debelu” kaznenu evidenciju, a da su ostali skloni delinkventnom ponašanju. Što se tiče drugih ocjena našeg sugovornika, demantiraju ga društvene mreže koje su od ponedjeljka pune privatnih podataka o osumnjičenicima, što se koristi za njihov javni linč, iako je objava identiteta žrtve, kao i počinitelja u ovakvim predmetima, pogotovo kad su u pitanju maloljetnici, najstrože zabranjena.
Dodatnu zbrku oko navodnih dokaza u spisu unio je i sam glasnogovornik suda Hrvoje Visković. Ogovarajući na pitanje novinara postoji li u spisu snimka seksualnih odnosa kojom je žrtva bila ucjenjivana, ili ne postoji, Visković je odgovorio: „Navodno su postojale, ali u spisu ih nema” da bi kasnije tome dodao „ali postoje snimke koje je obrana dostavila u spis”.
Visković je tako dao razloga sumnji da policija uz kaznenu prijavu nije dostavila kompromitirajuće snimke kojima je maloljetnica bila iznuđivana, moguće jedan od ključnih dokaza, već da postoje snimke sa strane obrane koje, moguće, bacaju sasvim drugo svjetlo na sadržaj kaznene prijave i sam slučaj.
Kako doznajemo, riječ je o nekoliko fotografija, screenshotova, sa Instagram profila oštećenice. Fotografije su skinute prije nedjelje, kada je 16-godišnjakinja zaključala svoj profil. Na fotografijama je ona u društvu jednog ili više osumnjičenika, ili svojih prijateljica i nekih osumnjičenika, a navodno su nastale tijekom prošlog ljeta, tijekom zajedničkih druženja i provoda. Fotografije navodno ničim ne odaju da je ona tu bila pod prisilom, da se družila s njima protiv svoje volje, da ih se boji, niti da je osumnjičene na bilo koji način izbjegavala. Takve fotografije, ispod kojih je oštećenica objavljivala i pozitivne poruke prema akterima na slici, moguće su bile prevaga kod suca Markovića da donese odluku o puštanju privedenih uz mjere opreza.
Policijski izvori bliski istrazi zgroženi su reakcijom zadarskog suda. Ogorčeni su izjavama predstavnika suda koji dovode u pitanje njihovu kompetentnost i kvalitetu obavljenog posla. Podsjećaju da su istragu proveli u rekordnom roku, da je u istragu bilo uključeno više od 20 inspektora i policajaca, da su obavili razgovore s desetak svjedoka, da su izuzeli brojne dokaze, a među njima i snimke seksualnog odnosa kojima je žrtva bila ucijenjena. Štoviše, smatraju da ni sudac istrage ni glasnogovornik Županijskog suda nisu do kraja upoznati sa stanjem spisa, u kojem postoje video, zvučni i slikovni prilozi, ali i drugi dokazi, koji ukazuju da je oštećenica, bila žrtva teških kaznenih djela. Odnosno da je postalo više nego dovoljno razloga da pet privedenih mladića bude zadržano u istražnom zatvoru.
Dodatno, za neke je sporno i samo ročište koje je nakon privođenja održano kod suca Markovića. Sudac je, prema izvorima sa suda, u istu prostoriju pustio pet odvjetnika i pet osumnjičenika, i sa svima njima istovremeno razgovarao, iako privedeni nisu odgovorni za sva kaznena djela koja im se stavljaju na teret. Time je, tvrde, došlo do kompromitacije istrage, jer su odvjetnici, ali i optuženici, dobili informacije koje tijekom istrage ne bi smjeli znati. Je li uistinu došlo do kompromitacije ovisi o tome kako je odvjetništvo sastavilo optužnicu, je li riječ o jedinstvenoj za sve osumnjičenike, ili više odvojenih optužnica, što do zaključenja ovoga teksta nismo uspjeli provjeriti.
Osnove za određivanje istražnog zatvora
Dugogodišnji županijski sudac, a danas odvjetnik, Boris Radman, objasnio nam je u kojim slučajevima sudac istrage može odrediti kaznu istražnog zatvora.
Prema članku 123. Zakona o kaznenom postupku, postoji jedan opći i tri posebna uvjeta za određivanje istražnog zatvora. Opći uvjet je da se istražni zatvor može odrediti ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila određeno kazneno djelo. To je temelj. Uz to, postoje tri posebna uvjeta: ako je osumnjičeni u bijegu ili ako postoje osobite okolnosti koje upućuju na opasnost od bijega, ako postoje osobite okolnosti koje upućuju na opasnost da će uništiti, skriti izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će osumnjičenik ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake, sudionike ili prikrivače.
Treća je okolnost koja upućuju na opasnost da će ponoviti kazneno djelo ili da će dovršiti pokušano kazneno djelo, ili da će počiniti teže kazneno djelo za koje je prema zakonu moguće izreći kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu, piše Zadarski.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....