Vrhovni sud praktično je u cijelosti "srušio" presudu Županijskog suda u Zagrebu u već pomalo zaboravljenoj aferi Indeks 3, koja se odnosila na kupoprodaju ispita na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Vrhovni sud je ustanovio da je za veći dio optužbi nastupila zastara kaznenog progona te je odbio optužbe. Preostali dio presude nižeg suda je ukinuo i vratio na ponovno suđenje, a pritom je zaključio da glavni dokazi, prikupljeni u tzv. posebnim mjerama praćenja i prisluškivanja okrivljenika, nisu zakoniti, jer nalozi suca, smatraju suci Vrhovnog suda, istrage nisu valjano obrazloženi. A s obzirom na to da je USKOK svoje optužbe temeljio pretežito na tom snimljenom materijalu, lako je moguće da će na koncu cijela afera Indeks 3 pasti u vodu.
Podsjetimo, radi se o predmetu USKOK-a iz 2008. godine kojim je bila obuhvaćena i nekadašnja predsjednica saborskoga Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i sveučilišna profesorica Deša Mlikotin-Tomić i još 16 osoba, profesora i zaposlenika Ekonomskog fakulteta te posrednika. Nakon ponovljenog suđenja 2017. je donesena nova prvostupanjska presuda kojom su Deša Mlikotin-Tomić i još desetero optuženika nepravomoćno proglašeni krivima, a preostalih šestero optuženika oslobođeno je krivnje.
Bezuvjetne zatvorske kazne tada su dobili Milan Ćevid kao glavni posrednik i profesor Jadranko Grgona, a Deša Mlikotin-Tomić nepravomoćno je osuđena na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja joj je zamijenjena radom za opće dobro.
Sada je Vrhovni sud, gotovo pet godina nakon prvostupanjske presude, zaključio da je za dio optužbi nastupila zastara. Tako su i dvije točke optužbe protiv Mlikotin-Tomić otišle u zastaru, a treća točka po kojoj je bila nepravomoćno osuđena sada je ukinuta i vraćena nižem sudu na ponovno suđenje.
Evo kako je Vrhovni sud obrazložio zašto smatra da se dio prvostupanjske presude temelji na nezakonitom dokazu.
"Određeni dokazi u spisu su rezultat posebnih dokaznih radnji, a koje su provedene na temelju naloga suca istrage. Prema podacima u spisu provedene su posebne dokazne radnje: nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu te tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta. Nalog suca istrage kojim je određeno provođenje posebnih dokaznih radnji ne zadovoljava standarde postavljene za dopuštenost miješanja države u temeljna prava i slobode pojedinca. Posebne dokazne radnje su posebna vrsta izvidnih radnji. Provode se u fazi izvida kaznenih djela kada postoji razina vjerojatnosti "osnove sumnje" da je neko djelo počinjeno. Uloga suca istrage u toj fazi postupka je kontrolirati zakonitost u provođenju mjera prema okrivljenicima.
No, nalog suca istrage u ovom postupku ne sadrži potrebne podatke i nije konkretizirano obrazloženje svih zakonskih pretpostavki za njegovu primjenu te ocjenu postojanja osnove sumnje. Razlozi koji su iznijeti u obrazloženju naloga ne upućuju jasno da je miješanje u ostvarivanje temeljnih prava pojedinca bilo nužno i u skladu sa zakonom i da posebne dokazne radnje nisu naložene nemarno, neregularno ili bez potrebnog razmatranja. Dokazi pribavljeni na temelju tako manjkavog obrazloženja suca istrage stoga su rezultat povrede prava na privatnost. Zato su ispunjene pretpostavke za utvrđenje da su tako prikupljeni dokazi nezakoniti dokazi. Drugim riječima rezultati mjera provedenih na temelju ovakvih naloga su nezakoniti. (Ne)dokazanost navedenih kaznenih djela temelji se za svako djelo i svakog optuženika upravo na telefonskim razgovorima koji su rezultat ovako nezakonito određenih mjera.
Zato je prvostupanjsku presudu u tom dijelu trebalo ukinuti. Prvostupanjski će sud iznova provesti raspravu te odlučiti o izdvajanju nezakonitih dokaza. Potom će iznova ocijeniti jesu li optuženici počinili kaznena djela za koja se terete, odnosno donijet će novu, na zakonu zasnovanu odluku, koju će valjano obrazložiti."