USKOK TRAŽI IZUZEĆE SUTKINJE U SLUČAJU 'PLANINSKA' 'Smiljanić više ne može biti nepristrana'

Nakon pisanja Jutarnjeg lista o neprimjerenim kontaktima sutkinje zagrebačkog Županijskog suda i kandidatkinje za predsjednicu tog suda Jasne Smiljanić s optuženikom kojem upravo sudi - bivšim premijerom Ivom Sanaderom i osobama iz njegova okruženja, USKOK je danas zatražio izuzeće sutkinje Smiljanić u predmetu „Planinska“ protiv prvookrivljenog Ive Sanadera i drugih.

Priopćenje USKOK-a prenosimo u cijelosti.

USKOK je 5. srpnja 2016. Županijskom sudu u Zagrebu podnio zahtjev za izuzeće Jasne Smiljanić, predsjednice vijeća u predmetu „Planinska“ protiv I okr. Ive Sanadera i dr. zbog kaznenih djela iz članka 337. stavak 1. i 4. Kaznenog zakona/97. (5.7.2016.)

USKOK je polazeći od načela kako u svakom postupku kojeg vodi, sudac mora biti nepristran te se ta njegova nepristranost mora, između ostalog, očitovati i u njegovom izbjegavanju okolnosti koje u javnosti objektivno mogu stvoriti sliku o njegovoj pristranosti u pojedinom predmetu, kao i od prakse Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu ESLJP) koji smatra da je u demokratskom društvu od temeljne važnosti da sudovi uživaju povjerenje javnosti (presuda ESLJP Padovani protiv Italije iz 1993.), zaključio da sutkinja Jasna Smiljanić, zbog nedavnih događanja koji su popraćeni u više medijskih natpisa, više ne bi mogla proći objektivni test nepristranosti u predmetu „Planinska“, niti po pravilima domaćeg zakonodavstva, a niti po pravilima ESLJP, čime bi bile ispunjene osnove za njeno izuzeće u tom predmetu, sukladno odredbama članka 32. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku.

Naime, postojanje nepristranosti u smislu članka 6. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ESLJP provjerava primjenom posebnih sudskih tehnika: testom subjektivne nepristranosti i testom objektivne nepristranosti. U svakom pojedinom predmetu treba odlučiti je li odnos o kojem je riječ takve prirode i stupnja da upućuje na nedostatak subjektivne ili objektivne nepristranosti suda (Presuda ESLJP Pullar protiv UK iz 1996.).

U pogledu objektivnog testa nepristranosti suda, ESLJP ističe kako je potrebno utvrditi postoje li činjenice koje se mogu potvrditi, a koje mogu pobuditi sumnju u nepristranost suca koji odlučuje u predmetu. To podrazumijeva da kada se odlučuje o tome postoji li u određenom predmetu opravdani razlog za bojazan da sud nije nepristran, stajalište same osobe jest važno, ali nije odlučno. Odlučno je može li se ta bojazan smatrati objektivno opravdanom (Presude ESLJP Wettstein protiv Švicarske iz 2000. te Ferrantelli i Santagelo protiv Italije iz 1996.).

S obzirom na nedavne natpise u medijima u kojima su se posebno apostrofirali kontakti sutkinje Jasne Smiljanić sa Goranom Suićem, odvjetnikom i osobom od povjerenja I. okr. Ive Sanadera u predmetu „Planinska“ dana 26. svibnja 2016. u Novom Vinodolskom te 10. lipnja 2016. u Zagrebu, koje kontakte sutkinja Jasna Smiljanić nije decidirano opovrgnula, USKOK smatra kako se u javnosti može stvoriti objektivno opravdana bojazan da sutkinja Jasna Smiljanić više ne bi bila nepristrana u svom daljnjem postupanju u predmetu „Planinska“.

Slijedom navedenog, a kako bi se u potpunosti otklonila svaka sumnja u objektivnu pristranost sutkinje Jasne Smiljanić u predmetu „Planinska“, temeljem članka 34. stavak 2., u svezi članka 32. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku, USKOK je predložio da se imenovana otkloni od daljnjeg obavljanja dužnosti suca u tom kaznenom predmetu.