BUKNUO RAD NA CRNO

U Hrvatskoj gotovo dvostruko više neprijavljenih radnika nego 2021., državni inspektorat otkrio poslodavce recidiviste

Četiri poslodavca su ignorirala ranija rješenja stoga im je, u ponovnom nadzoru, naloženo da u proračun uplate čak 1.179.270 eura

Prošlotjedna akcija Državnog inspektorata u Zagrebu

 Jutarnji List/

Pojedini hrvatski poslodavci nikako da nauče da je radnika potrebno pošteno platiti, prijaviti ga u radni odnos i za njega platiti sve potrebne doprinose. Hodajući gradovima diljem zemlje na izlozima poslovnih prostora raznih profila sve se češće može vidjeti prizor zapečaćenih vrata, preko kojih je u križ razvučena bijela traka na kojoj, pak, plavim slovima piše Državni inspektorat. A usput, kao nijemi svjedok postupanja odnosno inspekcijskog nadzora bude zalijepljena i obavijest upozorenja da je "kazneno djelo skidanje i povrede službenog pečata/znaka".

Statistički podaci iz 2022. o rezultatima inspekcijskih nadzora pogotovo vezanih uz rad i zapošljavanje državljana trećih zemalja u Lijepoj našoj bili su poražavajući, a lanjski su, prema statistici kojom raspolaže Jutarnji list, još i gori.

image

Prošlotjedna akcija Državnog inspektorata u Zagrebu kojom prilikom je i zapečaćen prostor

Jutarnji List/

Od ukupno 18.919 inspekcijskih poslova njih 11.650 obavljeno je u području radnih odnosa što uključuje nadzor prijave radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje te zakonitost rada stranaca u RH dok je 7269 nadzora bilo iz područja zaštite na radu. Odredbama članka 88. st. 1 i 3. Zakona o strancima je propisano da državljanin treće zemlje u RH može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako tim Zakonom nije drukčije propisano. Također je propisano i da može raditi samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i to samo kod onog poslodavca za rad kod kojeg mu je izdana dozvola i s kojim je zasnovao radni odnos.

Pa je tako lanjskim nadzorima, kažu nam iz Državnog inspektorata, utvrđeno da je kod poslodavaca radilo 920 radnika koje poslodavci nisu prijavili na mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme. Ta brojka je, podsjetimo, 2022. bila u 590 slučajeva a 2021. kod 477 osoba. Inspekcija je u lanjskim nadzorima otkrila i 578 državljana trećih zemalja koji su protivno odredbama Zakona o strancima imali obvezu ishođenja dozvole za boravak i rad ili, pak, potvrdu o prijavi rada.

Inspektori su, također, utvrdili i 4875 prekršaja propisa o radnim odnosima. Od te brojke, 1219 se odnosilo na neprijavljivanje ili neprijavljivanje u propisanom roku radnika na obvezno mirovinsko osiguranje, 465 na neprijavljivanje na obvezno zdravstveno osiguranje, a 535 na neizdavanje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada.

image

Prošlotjedna akcija Državnog inspektorata u Zagrebu

Jutarnji List/

"Bilo je ukupno i 604 povrede odredaba Zakona o strancima od strane poslodavaca i državljana trećih zemalja vezano uz rad državljana trećih zemalja bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada; obavljanje poslova za koje nije izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda i prijavi rada ili za poslodavca za rad kod kojega nije izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada. Protiv počinitelja pokrenuti su prekršajni postupci" – navode za Jutarnji iz Državnog inspektorata.

A osim pokretanja prekršajnih postupaka izdavala su se i usmena rješenja za 136 poslodavaca o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti zbog 225 radnika iz trećih zemalja i to u trajanju od 30 dana.

"Zbog činjenice da su pojedini poslodavci točnije njih 75, u roku od tri dana od dana izricanja mjere uplatili za svakog radnika iz trećih zemalja po 3.981,68 eura u korist Državnog proračuna i o tome dostavili dokaz inspektoru rada, u tim slučajevima mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti nisu izvršene, a usmena rješenja u zapisniku su ukinuta." Pa se tako, po navedenoj osnovi lani u proračun slilo 418.095,20 eura.

Ostala rješenja iz članka 240. stavka 1. Zakona o strancima koja nisu ukinuta u skladu sa stavkom 3. toga članka, izvršena su pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi, pojašnjavaju iz DIRH-a, pogodan način.

image

ilustrativna fotografija

Davor Pongracic/Cropix

Većina stranaca zatečenih u radu na crno, dakle bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, poglavito u ugostiteljstvu i građevinarstvu bili su državljani Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Nepala, Albanije, Kosova i Crne Gore. I to većinom muškarci.

Od stupanju na snagu Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, tijekom prošle godine donesena su i 304 rješenja kojima su "temeljem članka 7. stavka 2. ZSNR-a poslodavcima naložili da 438 radnika od kojih je 167 bilo državljana trećih zemalja, prijave na obvezno mirovinsko osiguranje i uplate za svakog neprijavljenog radnika 2.650 eura. A ako je neprijavljeni rad radnika kod istog poslodavca utvrđen dva puta i više unutar šest godina, nužna cifra za uplatu po radniku u proračun je onda 6.630 eura.

image

ilustrativna fotografija

Darko Tomas/Cropix

Inspektori su otkriveni i recidiviste. Četiri poslodavca su ignorirala ranija rješenja stoga im je, u ponovnom nadzoru, naloženo da u proračun uplate čak 1.179.270 eura!

Pod lupom inspektora su i digitalne radne platforme čiji rad kontinuirano nadziru unazad nekoliko godina. Fokusiraju se na okolnosti zakonitosti rada, radnog vremena, plaće, uvjeta rada i zaštite na radu radnika koji obavljaju poslove prijevoza i dostave putem digitalnih radnih platformi.

Stoga se lani 277 nadzora obavilo kod poslodavaca koji posluju kao tzv. agregatori.

- Obavljeno je 190 inspekcijskih nadzora u području radnih odnosa i 87 u području zaštite na radu. Na temelju činjeničnog stanja utvrđenog zbog osnovane sumnje u počinjenje ukupno 106 prekršaja, inspektori rada su protiv poslodavaca pravnih osoba i odgovornih osoba poslodavaca, nadležnim sudovima podnijeli 47 optužnih prijedloga i izdali 12 prekršajnih naloga. Najčešće nezakonitosti odnosile su se na neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, uključujući i prijavljivanje nakon proteka propisanog roka, neizdavanje radnicima pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, nevođenje ili nevođenje na propisani način evidencija o radnicima (osobito evidencija o radnom vremenu) i sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme protivno odredbama Zakona o radu. U skladu s odredbama članka 7. st. 2. ZSNR-a, 11-orici poslodavaca je rješenjem naloženo podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje za 11 radnika i uplata u proračun od 2650 eura za svakog od njih – navodi nam dalje DIRH te dodaju da recidivista u tim slučajevima nije bilo pa samim time ni strožih kazna.

Osim toga, doneseno je 12 usmenih rješenja na temelju Zakona o radu vezano uz nepravilnosti koje se odnose na sadržaj ugovora o radu, upoznavanje radnika s propisima o radnim odnosima odnosno s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, pravilnik o radu, isprave o plaći, naknadi plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor.

image

ilustrativna fotografija

Ranko Suvar/Cropix

U području, pak, zaštite na radu, inspektori rada su donijeli ukupno 53 upravne mjere. Od toga su usmenim rješenjima upisanima u zapisnik o inspekcijskom nadzoru izrekli 37 upravnih mjera koje su se odnosile na privremeno udaljavanje s mjesta rada radnika za kojeg poslodavac ne može predočiti dokaze o osposobljenosti za rad na siguran način. Izrečeno je i 16 upravnih mjera kojima je poslodavcima naređena izrada procjene rizika za poslove na mjestu rada, a izrečena je i 31 novčana kazna ‘teška‘ 25.522,58 eura na mjestu počinjenja prekršaja, jer poslodavci nisu procijenili rizike u skladu s odredbama članka 18. ZZR-a. Četiri petine sankcioniranih su odmah priznali grijeh i uplatili u proračun 20.784,38 eura. Na sve to je još izdano poslodavcima i odgovornim osobama šest prekršajnih naloga zbog kršenja tog istog članka u iznosu od 27.871 euro.

Na upit da li o utvrđenim činjeničnim stanjima kršenja radničkih prava kod tzv. agregatora obavješćuju digitalne platforme, iz Državnog inspektorata nam kažu kako u "odredbama glave IV.a Zakona o radu koje se odnose na rad putem digitalnih radnih platformi i koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024. godine, nije propisana ovlast inspektora rada narediti digitalnoj radnoj platformi raskid ugovora s pojedinim tvrtkama (agregatorima) – fizičkim ili pravnim osobama koje obavljaju djelatnost zastupanja ili posredovanja za jednu ili više digitalnih radnih platformi."

image

ilustrativna fotografija

Niksa Stipanicev/Cropix

- Ističemo da je odredbama članka 221.d Zakona o radu je propisano da u slučaju ako je agregator radniku poslodavac, digitalna radna platforma solidarno odgovara za obveze koje taj agregator, kao njezin posrednik na tržištu, ima prema radniku kojeg zapošljava radi obavljanja poslova za digitalnu radnu platformu, te da se, iznimno od navedenoga, digitalna radna platforma može osloboditi solidarne odgovornosti ako dokaže da agregator koji je registriran prema posebnom propisu i s kojim je sklopila ugovor uredno izvršava obvezu prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje radnika, da redovito podmiruje trošak plaće radnika i da nema utvrđen porezni dug – zaključuju iz DIRH-a.

image

ilustrativna fotografija

Davor Pongracic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 10:15