REZIME RASPRAVE

Što se u četvrtak odigralo u Sarajevu: I zastupnik Hrvatske je protiv izručenja Zdravka Mamića

‘Trebam dobiti nagradu jer sam prijavio korumpirane sudije koje su me reketarile, a ne da traže moje izručenje‘, rekao je Mamić
Zdravko Mamić
 Cropix

Sudeći po onome šta se odvijalo na raspravama koje su u 13 sati počele na sudu u Sarajevu, Hrvatska će ostati kratkih rukava i po pitanju izručenja Vinka Martinovića Štele i po pitanju izručenja Zdravka Mamića - iz različitih razloga za svakoga od njih.

Naime, najprije je sud u Sarajevu pustio na slobodu Martinovića, kojega Hrvatska traži zbog odsluženja kazne od 10 godina zatvora zbog ubojstva Jasmine Đukić iz 1996. godine. Premda su Martinoviću oduzeti dokumenti te mu je zabranjeno napuštanje BiH dok traje ekstradicisjki postupak, prema dosadašnjoj praksi, Martinovića od izručenja hrvatskoj štiti državljanstvo BiH. Na njega se pak, za razliku od Mamića, ne može primjeniti sporazum o izručivanju vlastitih državljana iz 2014. jer je djelo počinjeno prije te godine.

Davanje mita

Uz to, ne radi se o djelu iz sfere organiziranoga kriminala i korupcije, već o ubojstvu. Veće iznenađenje nastupilo je u slučaju Zdravka Mamića u kojem su, prema mišljenju niza pravnih stručnjaka koje smo kontaktirali, postojale pretpostavke za primjenu odredbi sporazuma iz 2014.

Naime, tužiteljstvo BiH, koje u postupku izručenja Zdravka Mamića zastupa RH, se i samo, zajedno s Mamićem i njegovim braniteljima, usprotivilo hrvatskom zahtjevu za izručenjem. Kako se dalo zaključiti iz izjave tužitelja Olega Čavke tamošnjim medijima nakon ročišta, za davanje mita se u BiH može osloboditi kazne počinitelja ako on sam to prijavi, ali je, prema zakonu BiH, za izručenje nužno da se radi o djelu za koje je zapriječena kazna od najmanje godinu dana.

Tako je tužiteljstvo, ukomponiravši ove dvije odredbe, došlo do zaključka da, ukoliko Mamić bude oslobođen kazne za davanje mita, neće se ispuniti uvjet o kazni od minimalno godinu dana koji je potreban za izručenje. "Trebam dobiti nagradu jer sam prijavio korumpirane sudije koje su me reketarile, a ne da traže moje izručenje", rekao je Mamić novinarima nakon izlaska sa suda.

Zloporaba povjerenja

Naime, iako je sud BiH istovremeno odlučivao i o Martinoviću i o Zdravku Mamiću, njihova pravna situacija po pitanju izručenja bila je značajno različita. Naime, Zdravka Mamića Hrvatska potražuje na osnovi nedavno otvorene istrage USKOK-a, u kojoj je, kao i njegov brat Zoran, osumnjičen za podmićivanje sudaca osječkoga Županijskoga suda 2018. i 2019. godine.

Riječ je o slučaju o kojemu se opširno izvještavalo, a inicirao ga je sam Zdravko Mamić, poslavši USKOK-u USB-stick sa svojom izjavom u kojoj je tvrdio da je 2018. i 2019. za trojicu osječkih sudaca - Darka Krušlina, Zvonka Vekića i Antu Kvesića - dao oko 400.000 eura, da je Krušlinu poklonio skupocjeni zlatni sat, a Vekića vodio u Dubai te mu poklonio cipele itd. Hrvatska je već do sada dva puta tražila izručenje Zdravka Mamića od BiH, za slučajeve u kojima mu se sudilo ili mu se još sudi i oba puta su zahtjevi odbijeni.

U prvom slučaju, u kojem je izručenje odbijeno, Mamića je štitilo državljanstvo BiH. U drugome slučaju Hrvatska je, pak, tražila da se primjene odredbe Ugovora o izručivanju vlastitih državljana iz 2014. godine, no sudovi BiH su donijeli odluku prema kojoj djela za koja se tereti Mamića, a riječ je o zloporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju, ne postoje u zakonu BiH.

Također, a što je još važnije s pravne strane, sud u Sarajevu je zaključio kako se na djela zbog kojih je Mamić tada tražen, ne mogu primijeniti odredbe bilateralnog sporazuma o izručenju vlastitih državljana koji je stupio na snagu 2014. jer su djela počinjenja prije 2014. godine. I tada se tužiteljstvo BiH samo usprotivilu zahtjevu Republike Hrvatske koju je zastupalo.

No, u ovoj najnovijoj istrazi oko osječkih sudaca situacija je, barem se tako činilo, mogla, pravno gledano, biti drugačija. Naime, Mamić je osumnjičen za davanje mita, a to djelo postoji i u BiH zakonu. Riječ je o djelu iz sfere korupcije i organiziranoga kriminala na koje se primjenjuje sporazum i djela su počinjenja nakon 2014. godine.

Dva postupka

Premda se činilo da je taj biletaralni sporazum ostao samo mrtvo slovo na papiru, postoje slučajevi koji pokazuju da nije tako. Naime, nedavno je sud BiH, i to u prvom i drugom stupnju, odlučio da postoje pretpostavke za izručenje poduzetnika Milenka Bašića i Dragana Stipića, koje je Hrvatska tražila zbog istrage u tzv. "aferi vjetroelektrane" u kojoj su bili osumnjičeni s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac.

Na kraju se čekao još samo potpis ministra pravosuđa BiH, a da li bi na kraju Bašić i Stipić bili izručeni, nikada nećemo doznati, jer su obojica preduhitrila izručenje te pobjegli nazad u Hrvatsku gdje su položili jamstvo za izlazak na slobodu. S druge strane, hrvatski sudovi su na temelju istoga sporazuma donijeli odluku da postoje pretpostavne za izručenje sarajevske sutkinje Lejle Fazlagić.

Međutim, premda je situacija što se tiče hrvatskih sudova čista, hrvatski ministar pravosuđa nikada nije donio odluku o izručenju. Postupci, pak, za izručenje Mamića u BiH nikada nisu ni došli do ministra pravosuđa BiH, a sudeći prema stavu tamošenjeg tužiteljstva i sudova, niti neće. O izručenju Zorana Mamića, sud u BiH još nije odlučivao jer, iako su i Zoran i Zdravko Mamić osumnjičeni u istom postupku, za njihovo izručenje vode se dva zasebna postupka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 09:52