Nakon više od pet mjeseci koje je provela iza rešetaka splitskog zatvora na Bilicama, Daria Falk, 35-godišnja ruska modna dizajnerica, napokon je dočekala sretnu vijest - vijeće splitskog Županijskog suda odlučilo je, u svom trećem vijećanju, da neće odobriti njezino izručenje Ukrajini, piše Slobodna Dalmacija.
Podsjetimo, rođena Moskovljanka, majka dvoje djece u dobi od pet i devet godina, uhićena je sredinom kolovoza ove godine na otoku Braču jer je za njom Ukrajina raspisala međunarodnu crvenu Interpolovu tjeralicu zbog optužbi da je u Odesi krajem 2017. godine neovlašteno uzela, odnosno ukrala nekoliko šivaćih strojeva vrijednosti od oko 20 tisuća eura.
Daria je cijelo vrijeme tvrdila da joj je uhićenje smjestio bivši suprug, kojeg je u svibnju 2018. godine prijavila za obiteljsko nasilje jer ju je napao i pretukao, zbog čega je poslije pravomoćno osuđen.
Prijetnje ubojstvom
- Nakon što sam ga prijavila za nasilje, on je protiv mene pokrenuo priču o krađi nekih strojeva za šivanje. Sve je to napravio kako bi me uplašio i zaprijetio mi da će mi uzeti djecu - pojašnjavala je za Slobodnu Dalmaciju pritvorena Ruskinja, dodajući kako joj je bivši suprug, nakon što ga je prijavila, prijetio govoreći da će je ubiti u Odesi i da je to lakše nego da plaća alimentaciju za djecu u Austriji.
Nakon uhićenja na Braču, sudac istrage odredio joj je ekstradicijski pritvor, a vijeće splitskog Županijskog suda dva je puta odbijalo žalbe njezinih branitelja Tadiše Miloševića iz Splita i Lidije Horvat iz Zagreba te je donosilo rješenja po kojima su bili ispunjeni svi uvjeti za njezino izručenje Ukrajini.
Falk je uporno tvrdila da će joj kao Ruskinji život biti ugrožen ako je Hrvatska izruči u Odesu, koja je izložena svakodnevnom granatiranju ruske vojske tijekom agresije na Ukrajinu te se pozivala i na odluku Austrije u kojoj ima prijavljeno prebivalište, a koja je odbila uopće voditi postupak o njezinu izručenju Ukrajini dok tamo traju ratni sukobi.
Dva je puta Vrhovni sud ukidao rješenja splitskog suda. Zadnji put 11. siječnja ove godine kada su, među ostalim, naveli da “prigovor izručenice da bi zbog svog državljanstva u navedenim okolnostima rata njezin položaj u zatvorima u Ukrajini mogao biti otežan nije ni u kakvoj korelaciji s demokratskim ustrojem Ukrajine i neovisnim i nepristranim pravosuđem, tako da su navedeni razlozi iz obrazloženja pobijanog rješenja potpuno nejasni”.
Naime, splitski je sud, uz ostalo, tvrdio da je Ukrajina država čiji je samo jedan manji dio teritorija pod okupacijom Ruske Federacije, da je to država s demokratski izabranom vlasti i da joj sve članice EU-a pružaju političku i ekonomsku pomoć pa je “jedini zaključak, kod takvog stanja stvari, kako je i pravosudni sustav Ukrajine neovisan i nepristran”.
- Isto se odnosi i na navode suda prvog stupnja o tome da je neodlučno za ocjenu jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje to što je Republika Austrija donijela odluku o trenutačnom odustajanju od izručenja Darije Falk zbog ratnih okolnosti u Ukrajini jer da konačnu odluku donosi ministar pravosuđa.
Međunarodne konvencije
Ovakav stav suda prvog stupnja potpuno je nejasan i žaliteljica s pravom u žalbi ukazuje da se Republika Hrvatska, a time i domaći sudovi svih razina, obvezala ratifikacijom međunarodnih konvencija, poglavito EKLJP, razmotriti postojanje okolnosti u vezi s ljudskim pravima.
Stoga sud koji odlučuje u postupku izručenja mora pri donošenju odluke o izručenju imati u vidu i konvencijsko pravo i ne može, prebacujući konačnu odluku na ministra pravosuđa, donijeti odluku unatoč tome što bi to imalo za posljedicu povredu nekog od temeljnih ljudskih prava izručene osobe koja su zaštićena Konvencijom - naveo je Vrhovni sud u svojoj posljednjoj odluci.
I konačno, u ponedjeljak je održana treća sjednica sudskog vijeća splitskog Županijskog suda, na kojoj je odlučeno da “nije udovoljeno zakonskim pretpostavkama za izručenje Darije Falk sudbenim vlastima Ukrajine”.
Splitski suci napokon su utvrdili, nakon upute Vrhovnog suda, da se “u konkretnom slučaju može opravdano pretpostaviti da bi izručenica, u slučaju izručenja u Ukrajinu, bila kazneno progonjena ili kažnjena zbog svoje rase, vjeroispovijesti, državljanstva, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili zbog svojih političkih uvjerenja, odnosno da bi njezin položaj bio otežan zbog jednog od tih razloga”.
- Naime, notorna je činjenica da je Ruska Federacija izvršila vojnu agresiju na Ukrajinu te je veliki dio teritorija Ukrajine pod učestalim borbenim djelovanjem vojske Ruske Federacije. Stoga, uzimajući u obzir tu okolnost, kao i činjenicu da je izručenica državljanka Ruske Federacije, opravdano je zaključiti da bi njezinim izručenjem u Ukrajinu bila narušena njezina prava.
Ponižavajući postupci
Opravdan je i strah izručenice za vlastiti integritet i život, što je zajamčeno člankom 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, s obzirom na to da bi u slučaju izručenja u Ukrajini u kojoj je u tijeku ratno stanje, zbog svakodnevnih granatiranja, mogao doista biti ugrožen njezin život te bi u takvim ratnim okolnostima u zatvorskom sustavu, u kojem su teški uvjeti, mogla biti izvrgnuta i neljudskim ili ponižavajućim postupcima - zaključio je splitski sud, koji je, ponovimo, dva puta prije o istom pitanju imao potpuno drukčije stajalište.
S obzirom na to da je odbijeno izručenje, njezini odvjetnici očekuju da bi sudac istrage vrlo skoro mogao donijeti odluku o ukidanju istražnog zatvora te bi ruska dizajnerica uskoro mogla izići na slobodu.
Istovremeno, ovakav pravosudni rasplet skinuo je uteg odluke hoće li ili neće poslati mladu rusku dizajnericu u “pakao ukrajinskog zatvora”, s pleća ministra pravosuđa Ivana Malenice, koji svojim potpisom donosi konačnu odluku u ovakvim slučajevima ekstradicije.