Psihopatija, narcizam i nasilje: što nas čeka s doživotnim zatvorom

Osuđenici na kaznu doživotnog zatvora - kad se ona jednom uvede, a i kad se izreknu takve kazne, ali ne treba ih očekivati puno - bit će u fokusu stručnjaka i javnosti zbog toga što će ih svrstavati u kategoriju psihopata. A što je psihopatija, zašto je ona dominantan segment funkcioniranja niza ljudi koji su počinili teška kaznena djela kao što su teška ubojstva, pitali smo profesora psihijatrije Darka Marčinka, užeg specijalistu biologijske psihijatrije, psihoterapije i forenzičke psihijatrije. Kao urednik niza knjiga koje se bave psihodinamikom te poremećajima ličnosti, profesor Marčinko smatra da je nezdravi (patološki) narcizam visokoprisutno obilježje kod počinitelja teških kaznenih djela. U svojim radovima objašnjava da je nezdravi narcizam primjer gubitničke životne strategije koja prije ili poslije vodi u autodestruktivnost jer osoba ruši odnose s drugim ljudima i u konačnici se agresija, koja je prvotno bila okrenuta prema drugima, okreće prema sebi. Primjer za navedeno su suicidi počinitelja teških kaznenih djela u okolnostima višegodišnjih zatvorskih kazni.

Ulazi li svako antisocijalno ponašanja u kategoriju poremećaja ličnosti?

- Važno je napraviti razliku između antisocijalnog ponašanja i antisocijalnog poremećaja. Antisocijalno ponašanje može primjerice u adolescenata biti motivirano pritiscima od strane vršnjaka, isto tako može potjecati od neurotskog konflikta ili psihotičnog mišljenja, dakle ne radi se nužno o poremećaju ličnosti. Psihopatija nije službena psihijatrijska dijagnoza, nego sindrom uz skup simptoma, koji se koristi u istraživanjima i kolokvijalnoj komunikaciji, a nekada je postojao i kao zasebna psihijatrijska dijagnoza. Otto Kernberg sastavio je kontinuum antisocijalnog i psihopatskog ponašanja. Na samom dnu kontinuuma su psihopati koji su potpuno nesposobni investirati sebe u odnos i opće ne mogu spoznati etičke kvalitete u drugima. Iznad njih su osobe s malignim narcističkim sindromom, koji je karakteriziran simptomima narcističnog poremećaja ličnosti uz sadizam i paranoidnosti. Oni ipak imaju nešto kapaciteta za odanost i brigu za druge te manjim dijelom mogu pojmiti moralna uvjerenja. Treća kategorija su oni s narcističnim poremećajem ličnosti koji ispoljavaju antisocijalno ponašanje. Njima nedostaju sadističke osobine i paranoidnost malignih narcisa, ali imaju potrebu bezrezervno iskorištavati druge da bi došli do vlastitih ciljeva, no oni ipak ponekad osjećaju krivnju i zabrinutost. Njihove poteškoće u ostvarivanju dubljih i bliskih odnosa mogu se ogledati u onome što se ispoljava kao antisocijalno ponašanje. Na vrhu kontinuuma nalaze se osobe s neurotskim crtama ličnosti koje se mogu antisocijalno ponašati zbog nesvjesnog osjećaja krivnje te podsvjesne želje da će biti uhvaćene i kažnjene. Za osobe koje pokazuju psihopatiju kao dominantno obilježje ličnosti, karakteristična je potpuna odsutnost kajanja i pokušaja da se moralno opravda ponašanje. Kada su suočeni sa svojim ponašanjem, psihopati često odgovaraju na način da su oni žrtve te da su osobe koje trpe od njihova ponašanja zaslužile što su dobile. Također mogu manipulirati, lagati i pokušati izbjeći bilo kakvu odgovornost za svoja djela. Funkcioniraju po modelu izmjene teza, svoja ponašanja vješto pripisuju drugima koje onda optužuju i smatraju problematičnima dok sebe doživljavaju krajnje irealno. Ova uvjerenja su duboko ukorijenjana i teško se mijenjaju - kaže prof. Marčinko.

Kakvo je psihodinamsko tumačenje psihopatije i težih poremećaja ličnosti, kako to izgleda u kontekstu nasilnih ponašanja?

- Psihodinamski pristup u kliničkoj praksi najčešće se koristi u okviru šireg, biopsihosocijalnog modela razumijevanja psihičkih poremećaja, koji objedinjuje psihodinamske uvide s nalazima iz razvojne psihologije, neuroznanosti i socijalnim faktorima. Što se tiče teških poremećaja ličnosti, važno je naglasiti kako nisu svi poremećaji ličnosti jednako povezani s nasiljem. Tri su poremećaja ličnosti u fokusu psihijatrijskih vještačenja: antisocijalni, granični i narcistični, a vrlo su česti tzv. mješoviti poremećaji ličnosti (uključuje kombinaciju više poremećaja ličnosti). Antisocijalni poremećaj ličnosti povezan je s kroničnim kršenjem društvenih normi, manipulacijom i nedostatkom odgovornosti kao i jačim deficitima empatije. Kada je prisutna i psihopatija, rizik za ozbiljno nasilje može biti znatno veći. Narcistički poremećaj ličnosti u težim oblicima, osobito uz tzv. maligni narcizam, može biti povezan s agresijom kada je osoba doživjela ozbiljnu povredu ega ili poniženje. Granični poremećaj ličnosti (borderline sindrom) karakteriziraju emocionalna nestabilnost, impulzivnost uz intenzivan strah od napuštanja. Iako može uključivati impulzivnu agresiju, osobe s ovim poremećajem češće usmjeravaju agresiju prema sebi nego prema drugima Psihopatija ne postoji kao zasebna medicinska dijagnoza, ne radi se o podtipu poremećaja ličnosti, ona nije isto što i antisocijalni poremećaj ličnosti, nego se radi o zasebnom sindromu. Psihodinamsko tumačenje nastanak psihopatije vidi kroz greške ranog emocionalnog razvoja i odnose s primarnim skrbnicima, a simptomi koje psihopatska ličnost pokazuje posljedica su ovih ranih grešaka. Pri tome se analiza psihopatije bazira na više teorija. Radi se o kombinaciji poremećaja privrženosti (stvara se unutar odnosa djeteta s roditeljima i skrbnicima), uz greške u razvoju superega (savjest), deficite na razini odnosa s drugima (objektni odnosi), nezrele psihološke mehanizme obrane kao i pripadnost tzv. graničnoj organizaciji ličnosti. Psihopatija je bolji prediktor nasilnog ponašanja i kriminalnog recidivizma od same dijagnoze antisocijalnog poremećaja ličnosti. Visoka je povezanost s ovisnostima i narcističkim poremećajem ličnosti, dok je antisocijalni poremećaj ličnosti češće udružen s drugim psihijatrijskim dijagnozama - pojašnjava naš sugovornik.

Jer, osobe koje budu jednog dana osuđene na doživotni zatvor sasvim je sigurno bit će interesantne i zbog svoje strukture ličnosti, pa ćemo to još pojasniti u sljedećem nastavku u razgovoru s prof. Marčinkom.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti