ZATAŠKANI SLUČAJ

Policija pronašla sumnjivce za veliku šumsku krađu, dvojica su visokopozicionirani djelatnici HŠ-a

Pet djelatnika Hrvatskih šuma osumnjičeno je za krađu 518 kubika drva
 Marko Todorov/CROPIX

Nakon gotovo dvije i pol godine istraživanja karlovačka policija ima sumnjivce za jednu od većih šumskih krađa posljednjih godina te je Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu prijavila pet osoba koje sumnjiči da su od veljače do svibnja 2018. godine odgovorni za "nestanak" čak 518,2 kubika bukve, hrasta i trešnje vrijednih 232.569 kuna na predjelu Kremešnice u Šumariji Gvozd.

Sva petorica osumnjičenika djelatnici su Hrvatskih šuma, trojica su u to vrijeme radili u Šumariji na čijem terenu se dogodila krađa te su oni prijavljeni za zloupotrebu položaja i ovlasti. Policija nam je potvrdila, navodeći samo njihova godišta, da je šef Šumarije Damir K. (53) omogućio u dogovoru s preostalom dvojicom zaposlenika, Predragom M. (42) i Tihomirom J. (51), nepoznatim osobama protupravnu sječu drvnih sortimenata.

Iskoristili položaj

Druga dvojica su visokopozicionirani djelatnici Hrvatskih šuma, Mirko Peček (55) i Goran Gobac (55), radi se o unutarnjim kontrolorima koji su, umjesto da prokažu krivce, čitav slučaj pokušali zataškati ili, kako to navodi policija u svojoj prijavi tužiteljstvu, "iskoristili svoj položaj i ovlast, ne obavljajući dužnost unutarnjeg nadzora, prekoračili svoje ovlasti svjesno dajući netočan zaključak svog unutarnjeg nadzora nad radom osumnjičenih za kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju".

Ovaj slučaj Jutarnji list istražio je krajem prošle godine te su nam poznati svi detalji. Iz Uprave Hrvatskih šuma su nam tada potvrdili da aktivno pomažu policiji u rasvjetljavanju ovog neugodnog slučaja te da su na teren poslali i dvojicu svojih unutarnjih kontrolora, koji su, pokazat će se danas, također bili dio mreže.

Prema dokumentima koje posjedujemo, oni su, nakon što su očito shvatili što se dogodilo, umjesto da prokažu prave krivce čak zatražili opomenu za čuvara šume koji je otkrio krađu i odmah je prijavio novom šefu Šumarije, dok su novom šefu naložili da "ubuduće svoj posao radi temeljito i stručno" - iako ga je preuzeo tri mjeseca nakon krađe te je potom prijavio policiji?!

Naš izvor nam govori da je jedan od osumnjičenih djelatnika na terenu imao vezu u visokoj politici, pa su kontrolori poslani da umanje štetu i stvar pometu pod tepih, međutim, novi šef koji je preuzeo Šumariju u međuvremenu je, osim što je o krađi izvijestio nadređene, podnio kaznenu prijavu karlovačkoj policiji, smatrajući da se sječa i odvoz oko 25 šlepera trupaca nisu mogli dogoditi bez znanja djelatnika HŠ-a.

Narušavanje ugleda

Na njegovu inicijativu osnovano je tročlano povjerenstvo iskusnih karlovačkih šumara koji su nedvojbeno zaključili kako je "privlačenje vršio teški zglobni traktor", kao i da su "sortimenti privlačeni na pomoćno stovarište Kamenac", gdje su uočili i relativno svježe tragove kamionskih stabilizatora procjenjujući krađu na 400 kubika.

Na teren izlaze i interni kontrolori Peček i Gobac, koji dva mjeseca kasnije rade zapisnik i također evidentiraju krađu, međutim sumnju prijavitelja krađe da su je izveli sami djelatnicima HŠ-a nazvali su netočnom, zaključujući da "takvi postupci i proizašle posljedice pridonose narušavanju ugleda Hrvatskih šuma" te šefu Šumarije spočitavaju da u "kaznenoj prijavi koju je poslao policiji nije koristio sve relevantne podatke vezane za odsjeke u kojima je prijavljena šumska šteta".

Sve ove sumnje odgovornih djelatnika Hrvatskih šuma koji su razotkrili svoje kolege, pa onda i policije koja ih je prijavila, utvrđivat će i tužitelji ŽDO-a Karlovac, pa onda i mjesni sud.

Inače, u pet godina počinjeno je više od 5000 šumskih krađa u Hrvatskoj, odnosno dnevno barem tri, a u 90 posto slučajeva počinitelj nikada nije pronađen i procesuiran. Do sada je tužiteljstvo nakon istraga pokrenulo 416 postupaka, od čega su pravomoćno osuđene 252 osobe, među njima i 14 radnika Hrvatskih šuma. Najviše se po broju slučajeva krade na području Koprivnice, Čakovca i Varaždina, no najveće materijalne štete su počinjene na širem sisačkom području.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. studeni 2024 15:49