Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao kapetan Dragan, koji je u Hrvatskoj odslužio kaznu od 13,5 godina zatvora za ratne zločine, Ustavni sud odbio je ustavnu tužbu. Njome je osporavao protjerivanje iz Hrvatske nakon odslužene zatvorske kazne i zabranu ulaska i boravka u Europskom gospodarskom prostoru u trajanju od 20 godina, računajući od dana udaljenja iz Hrvatske 28. ožujka 2020. godine. Kapetan Dragan tako do svoje 86. godine neće moći ući u prostor Europske unije.
Tog je dana, naime, Vasiljković u policijskom vozilu dovezen do graničnog prijelaza sa Srbijom, čiji je, kao i australski, državljanin. Sada je tvrdio da su mu rješenjem PU varaždinske povrijeđena ustavna prava i prava koja mu jamči Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Jednom je već izgubio kad je osporavao tu odluku jer je i Upravni sud presudio da je varaždinska policija bila u pravu kad ga je prisilno udaljila iz Hrvatske nakon odslužene kazne. On je desetog dana prije udaljenja ispitan u Službi za granicu tamošnje policije i bez primjedbi je potpisao zapisnik iz kojeg proizlazi da je državljanin Srbije i Australije te da je suglasan s protjerivanjem u Srbiju. Jedan od razloga zbog kojih je udaljen, i koji se navodi u toj odluci, bila je i zaštita nacionalne sigurnosti.
Ustavni sud je ocijenio da nakon izdržane kazne njegova osobna sloboda ni na koji način nije dovedena u pitanje, a njegova sloboda kretanja na teritoriju Hrvatske nakon odslužene kazne nije pitanje njegove osobne slobode, što on, napominju suci Ustavnog suda, u svojoj odluci pogrešno interpretira.
Jer, on se nakon izdržane kazne u Hrvatskoj nalazio nezakonito kao stranac koji nema nikakvih obiteljskih ili osobnih veza s Hrvatskom, a, osim toga, ničim u ustavnoj tužbi nije argumentirao niti je doveo u vezu svoj slučaj s bilo kojim usporedivim slučajem koji bi ukazivao na podnositeljev eventualno nejednak ili diskriminirajući položaj po bilo kojoj osnovi.
Nakon analize cjelokupne dokumentacije Ustavni sud je ocijenio da su svi njegovi prigovori neosnovani i da ne postoji ustavnopravna bit stvari o kojoj bi Ustavni sud trebao odlučivati te je odbacio je njegovu tužbu jer niti ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari.
Dobio 13,5 godina za ratni zločin u Kninu i Glini
Vasiljković je pravomoćno osuđen na 13,5 godina zatvora zbog ratnog zločina u Kninu i Glini tijekom Domovinskog rata.
Na suđenju je dokazano da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Tako je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije. Zbog nedostatka dokaza na splitskom sudu oslobođen je optužbe da je naredio ubojstvo dvojice nepoznatih zarobljenih hrvatskih vojnika u veljači 1993. u Bruškoj kraj Benkovca.
Isto tako je i tijekom srpnja 1991. godine u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju i prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Za vrijeme napada oštećeni su i uništeni civilni objekti, stanovništvo je natjerano na bijeg, pljačkana je imovina te su ubijeni i ranjeni civili, od kojih i jedan strani novinar. Uhićen je u Australiji, gdje je živio pod lažnim imenom i bio trener golfa. U srpnju 2015. izručen je Hrvatskoj, a od početka je negirao kaznena djela koja su mu se stavljala na teret i tvrdio da su svjedoci lažno iskazivali.