Ikona Svetog Nektarija Eginskog optočena srebrom ukradena je u popodnevnim satima ponedjeljka iz pravoslavne crkve Preobraženja Gospodnjega u Preobraženskoj ulici u srcu Zagreba. Da nema ikone koja je bila odložena na tzv. sjevernoj pjevnici hrama na stolu i čija je vrijednost procijenjena na desetak tisuća kuna, uočio je crkvenjak koji održava objekt i koji prije bogoslužja svaku ikonu temeljito očisti.
Dar vjernice
Oko 16.30 sati u crkvi je, naime, zavladala nevjerica jer je ukradena ikona koju je prije par godina donirala jedna vjernica. Činjenica da pojedincima ništa nije sveto ražalostila je i samog đakona Branimira Jokića jer su povjerenje i poštenje za njega svetost.
- Sama ikona kao ikona nema antiknu vrijednost jer je novija. Grčki je rad. Kupljena je u manastiru u Egini gdje je nakon odlaska u mirovinu živio sv. Nektarije. Riječ je o daru jedne vjernice koja nam ju je prije dvije godine darovala zbog iseljenja i koja je po tom pitanju željela ostati anonimna. Ikona je postavljena u hram da se ljudi, ako imaju neku muku, mogu pomoliti pred svetim Nektarijem, da ju se može cjelivati, da bude na dohvat ljudske ruke. Cilj je da vjernici imaju viziju da su ušli u hram, da imaju osjećaj svetosti - izjavio je za Jutarnji list đakon Branimir Jokić te napomenuo da njezinu pravu vrijednost ne zna. Vjernica im nikada nije rekla koliko je novca izdvojila za nju kad ju kupila na Egini, a niti su ju oni propitkivali.
Ukradena je ikona, kaže nam još đakon, dimenzija 34 x 44 cm, malo veća od formata A4. Bila je u rami, okovana u srebro. Na staklenom stolu gdje je stajala bilo je još drugih ikona raznih svetaca, no jedino je ikona svetog Nektarija “odskakala”.
Nije zaštićena
- S obzirom na to da je bila okovana srebrom, samim time vrijednost joj je veća. Kad nam ju je vjernica darovala, dojmila nas se jako njezina životna priča pa smo je po njezinoj želji postavili u crkvu. Ikonu nismo fiksirali.
Izložena je bila na savjest drugih.
Po krađi vidimo da tko nema savjest, njemu ni crkva nije sveta. Crkva je otvorena od 8 ujutro do 20 sati navečer, a za ikonu smo sigurni da je ‘dobila noge’ u popodnevnim satima ponedjeljka.
Teško je procijeniti je li u crkvu ušao turist ili vjernik. Osoba se prekriži i dok gleda u ikonu, nemoguće je otkriti da li se moli ili promatra ikonu kao priliku za zaradu - otkriva nam još đakon Branimir.
Uvjeren je da je lopovu zapela za oko upravo radi blještavila koje ju je krasilo jer je imala i lak te nije još stigla oksidirati zbog novijeg datuma izrade. Olako se isticala između ostalih ikona.
Zahvaljuje dragom Bogu da krađe u crkvama nisu česte, a u posljednje vrijeme svjedoci su, pak, sasvim neobične pojave ostavljenih darova pred samim pravoslavnim hramom ili, pak, unutar njega.
Teško unovčiti
- Ukradena ikona se kad-tad negdje vrati jer je takve predmete teško unovčiti. A i kad ju kupac kupi, onda je vrati crkvi jer tamo je ikonama mjesto, da budu dostupne kao sredstvo molitve vjernicima a ne da stoje u ladicama, ormarima... Svako malo kod nas netko ostavi neku ikonu. Tijekom Domovinskog rata puno ih se kralo.
A sad već živimo u vrijeme tehnološkog napretka i mnogi nemaju novčanih sredstava otići negdje vidjeti pravu ikonu pa nama ostavljaju reprodukcije kako bi ih vjernici mogli cjelivati - zaključio je đakon Branimir Jokić.
Traga se za 3930 umjetnina, a iz crkava se kradu i milodari
Vjerske ustanove lake su mete lopova koji osim sakralnih predmeta kradu i milodare. Je li kradljivac ikone najobičniji lopov, odnosno sakupljač sekundarnih sirovina s obzirom na to da je u moru ikona ukradena isključivo ikona od srebra, ili je, pak, u pitanju kradljivac koji preprodaje crkvene stvari na crnom tržištu umjetnina koje doslovno cvjeta, pokazat će istraga. Istražitelji drže pod okom sve oglasnike, ali i neindeksirani dio interneta tzv. darkweb na kojem su dostupne informacije samo putem posebnog softvera, poput TOR-a i gdje se kupuje sve i svašta i plaća se virtualnom valutom bitcoin, a preko darkweba se može čak naručiti i ubojstvo.
Na internetskim stranicama MUP-a stoji mali dio baze podataka o ukradenim umjetninama od 1995. do 2008. godine, kada je zabilježeno 1165 različitih kaznenih djela u kojima je ukradeno 3930 umjetnina od slika, ikona, preko sakralnih predmeta, do amfora, a koji imaju obilježja kulturnog dobra. U tu statistiku nije ubrojeno oko 300 objekata koji su uništeni tijekom rata i iz kojih je sustavno opljačkan velik broj predmeta kulturne baštine. Prema pokazateljima Ministarstva kulture, otuđeno je oko 30.000 predmeta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....